Hrvatska uvodi novi “dvostruki” model naplate cestarina

Hrvatska uvodi novi “dvostruki” model naplate cestarina

Čini se kako je donijeta odluka kojom će se riješiti pitanje gužvi prilikom naplate cestarina na hrvatskim autocestama. Točnije, Jutarnji list javlja da će od 2022. plaćanje gotovinom i putem ENC-a otići u prošlost te da će se naplata od tada obavljati na dva nova načina. S jedne strane tu je naplata putem sustava DSRC (Dedicated Short-Range Communications), odnosno bežičnog transpondera, a s druge putem sustava ALPR (Automatic License Plate Recognition) koji uz pomoć kamera očitava registarsku oznaku vozila.

Riječ je o rješenju koje je Ministarstvo prometa odabralo na temelju analize koju je provela španjolska konzultantska tvrtka IDOM. Dvojni sustav naplate cestarine uz pomoć DSRC-a i ALPR-a imaju, primjerice, Portugal i Nizozemska. Recimo i kako se sustav ALPR koristi u mnogim zemljama za naplatu ulaska automobila u centar grada te na autocestama kao dodatni kontrolni sustav naplate cestarine.

Vozači vozila prve i druge kategorije (motocikli i osobna vozila) će tako moći birati hoće li u vozilu imati transponder koji će bežičnom tehnologijom registrirati njihov ulazak i izlazak s autoceste ili će cestarinu plaćati sustavom očitavanja registracije. Korisnici svih drugih kategorija moći će koristiti samo DSRC sustav.

Sustavi za očitavanje transpondera (DSRC) bit će postavljeni na ulazima i izlazima s autoceste, a mogu se postaviti i na vijadukte ili mostove. Riječ je zapravo o modernijoj verziji ENC-a jer omogućuje naplatu bez zaustavljanja i očitava signal transpondera pri brzinama do oko 130 km/h. Korisnik DSRC-a svoj će uređaj “puniti” putem kreditne kartice i njemu će se pri prolasku autocestom skidati iznos cestarine, isto kao i sada kod ENC uređaja. Korisnicima transpondera omogućit će se popust na iznos cestarine.

S obzirom na veliku sezonalnost prometa na našim autocestama, španjolski savjetnici predložili su da se uz DSRC sustav uvede i sustav ALPR, kao pomoćni. Taj sustav uz pomoć kamera postavljenih na autocestama snima registarske pločice i detektira jeste li na izlasku s autoceste platili cestarinu. Prije svega, koristit će stranim vozačima kako ne bi morali kupovati transpondere pri dolasku u Hrvatsku. Ako vozač koristi ALPR, on će putem posebne aplikacije vezane uz njegovu kreditnu karticu plaćati cestarinu i za njega nije predviđen popust.

Kad vozač uđe na autocestu, svi podaci o njegovoj registraciji, npr. ima li transponder ili nema i je li se registrirao putem aplikacije za plaćanje, slijevat će se u kontrolnu sobu operatera prometnice. Nadzornik će imati podatke o tome je li korisnik i na koji način registrirao svoj prolazak ili pokušava besplatno proći autocestom. Sustav će moći “obraditi” do 3000 korisnika na sat, a današnji je kapacitet blagajnika 300 korisnika u istom vremenu. Djelatnik u kontrolnoj sobi bit će upozoren na vozače koji se pokušavaju “švercati” na autocesti te će tu informaciju dojavljivati mobilnim timovima na izlazima s autoceste koji će naplaćivati kazne.

S novim sustavom naplate nestat će potreba za naplatnim kućicama i blagajnicima. Prema procjenama, rušenje kućica stajalo bi oko 120 milijuna kuna, pa će se u pravilu rušiti samo one na ulazima na autocestu. Primjerice Lučko, Rupe, Bregana… Povećat će se protočnost prometa, ali i eliminirati financijske malverzacije jer više neće biti gotovine i blagajnika. Sadašnji blagajnici bi bili raspoređeni u kontrolne centre, naplatu i mobilne jedinice, a procjenjuje se da bi oko 10 posto zaposlenih morao otići kao višak.

Tehničko uvođenje novog sustava naplate trebalo bi stajati do 570 milijuna kuna, a uvest će se na svima autocestama bez obzira na to da li njima upravlja HAC, Autocesta Rijeka-Zagreb, BINA Istra ili Autocesta Zagreb – Macelj. Naime, svi ti upravitelji su već navodno složili s uvođenjem novog sustava. Cijena korištenja autocesta ne bi trebala porasti, a korisnik će s novim sustavom cestarinu plaćati točno u lipu, odnosno po principu “plaćaš koliko voziš.”

Nakon što novi sustav bude predstavljen javnosti, Ministarstvo prometa će prihvaćati primjedbe stručne javnosti. Očekuje se da bi natječaj za kupnju opreme bio raspisan krajem godine, a ugovori s odabranim izvođačima bi trebali biti potpisani tijekom 2020. godine. Nakon instaliranja opreme, u prijelaznom razdoblju koristio bi se i sadašnji i budući sustav naplate te dodatno educirala javnost, da bi potom početkom 2022. godine krenula naplata po novom sustavu.

Na kraju recimo da su vinjete su odbačene jer su “nepravedne prema vozačima”, ali i zbog toga jer bi HAC njihovom primjenom godišnje izgubio oko 300 milijuna kuna prihoda. Od uvođenja satelitske naplate se odustalo jer još nije definiran način funkcioniranja sustava, a i njegovo uvođenje bilo bi dvostruko skuplje od odabranog. Naplata putem GSM-a, tvrdi se, odbačena je zbog problema s GDPR-om.

Podijeli:
1