Kontam da je izrada znanstvenog clanka financirana iz budzeta novog filma "Dune" :)
- +/- sve poruke
- ravni prikaz
- starije poruke gore
ako se u obzir uzmu filmovi, onda: nj) na arrakisu (koji je čitav pustinja) nema što proizvoditi zrak za disanje = nema atmosfere i zaštite od zračenja = propade osnovna zamisao "sage" i ž) na marsu (i ne samo budalama) rastu krumpiri na pijesku, ako šit hepnz. (ima još: prema edgaru "riži" burroghsu, na marsu je kraljevna bez zrna graška i izvjesni džon karter ("ivan korito", za one koji ne znaju niš osim daunloudanja, kopipejstanja i sličnih hrvatskih izričaja, koje su nam englezi maznuli)
https://www.researchgate.net/publication/353757551_Tube_Worms_Hydrothermal_Vents_Life_On_Mars_A_Comparative_Morphological_Analysis
Poštovani Nenad,
hvala Vam na ovom vrlo interesantnom članku, ja ću ipak laički vjerovati da je višestanični život na Marsu postojao, da ćemo uskoro pronaći tragove života i da nismo sami. A budući da je Mars zapravo jedini planet kojeg možemo "obići" u slijedećih koliko, (500?) godina, bilo bi stvarno čudesno pronaći nešto što nije samo sterilna pustinja.
Nije da ne izgleda surealistično posebice s novim kamerama
MarsCuriosityRover-Drilling-Sol170++-2.jpg (3819×4223) (wikimedia.org)
ali volio bih vjerovati da se na ovoj kamenoj livadi u proteklih 3 milijarde godina ipak nešto (mikroskopski) dešavalo.
Srdačno i lp.
Napokon netko tko kuzi da su Marsijanci, a ne Marsovci (ne odnosi se samo na (zamisljene) stanovnike Marsa)...
Sto se crva tice, za Mars ne znam, no imamo ih na Zemlji posvuda pa tako neki izbjegavaju sjedenje, neki gluparaju po forumima...
Ali to uopće ne liči ovome s čime uspoređuju.
... na planetu na kojem nema kisika niti ga je ikad bilo!
Ovo nije istina. Kisika i sad ima (makar u ekstremno malim količinama), a nekad ga je sigurno bilo više pa vrlo vjerojatno i dovoljno za aerobne organizme da žive i opstaju slično kao na Zemlji.
Ah, nemojte sad cjepidlačiti! U Zemljinoj atmosferi ima i vodika, i metana i čega sve ne, pa ipak se kaže da se zrak koji udišemo sastoji od dušika, kisika, ugljikova dioksida i nešto (oko 1 %) plemenitih plinova, poglavito argona. Ostalog ima, kako to kemičari kažu, "u tragovima", a "tragovi" se obično ne navode. Kisika (a i vodika) mora biti jer ta dva plina nastaju fotolizom vode. Isto tako se kaže da na Mjesecu nema zraka, makar i Mjesec ima neku jako, jako, rijetku atmosferu. Kaže se da je u svemiru "vakuum" premda je riječ o jako razrjeđenom plinu. Kada se nešto kaže, onda je bitan kontekst. Ako kažem da na Marsu nema kisika, to znači a je njegova afmosfera reduktivana, tj. da reakcije s kisikom nemaju geološko djelovanje i da ne mogu podržavati život. Mislim sam bio dovoljno jasan.
Ah, nemojte sad cjepidlačiti! U Zemljinoj atmosferi ima i vodika, i metana i čega sve ne, pa ipak se kaže da se zrak koji udišemo sastoji od dušika, kisika, ugljikova dioksida i nešto (oko 1 %) plemenitih plinova, poglavito argona. Ostalog ima, kako to kemičari kažu, "u tragovima", a "tragovi" se obično ne navode. Kisika (a i vodika) mora biti jer ta dva plina nastaju fotolizom vode. Isto tako se kaže da na Mjesecu nema zraka, makar i Mjesec ima neku jako, jako, rijetku atmosferu. Kaže se da je u svemiru "vakuum" premda je riječ o jako razrjeđenom plinu. Kada se nešto kaže, onda je bitan kontekst. Ako kažem da na Marsu nema kisika, to znači a je njegova afmosfera reduktivana, tj. da reakcije s kisikom nemaju geološko djelovanje i da ne mogu podržavati život. Mislim sam bio dovoljno jasan.
Jasno da ga gotovo nema danas i s tim nemam problem, ali tvrdite da ga nikad nije imao a to nije dokazano.
Kad netko kaže da nema novca, što to znači? Znači li to da nema ni jedne jedine lipe niti će je ikad imati, ili to znači da nama dovoljno novca za život, da nema novca za sve svoje želje i potrebe, da nema dovoljno gotovine u novčarki, da je škrt, da ne želi dati, što...? Istina, treba se nastojati što preceiznije izražvavati, ali neke se stvari podrazumijevaju.
Kad netko kaže da nema novca, što to znači? Znači li to da nema ni jedne jedine lipe niti će je ikad imati, ili to znači da nama dovoljno novca za život, da nema novca za sve svoje želje i potrebe, da nema dovoljno gotovine u novčarki, da je škrt, da ne želi dati, što...? Istina, treba se nastojati što preceiznije izražvavati, ali neke se stvari podrazumijevaju.
Ako netko kaže da nema novca ne podrazumijeva se da ga nikad nije imao. Možda je vaše mišljenje da nije ali to je daleko od znanstvenog konsenzusa.
Smatram da bi se onaj tko popularizira znanost i referira na znanstvene članke ipak trebao preciznije izražavati, jer bi u srži znanosti trebala biti istina i preciznost izražavanja. No možda krivo shvaćam prirodu ovih članaka..
Kako je naziv one teme "Kemičar u kući", nazovite temu za ovakve i slične teze "Komičar u kući".
Preciznost izražavanja nije sama sebi svrha. Treba se izražavati do te razine preciznosti da se sugovornika ne može navesti na krivi zaključak. Inače, nikad ne bismo znali stati. Ako kažem da na Marsu nema kisika, onda to znači da ga nema toliko da bi mogao održati aerobni oblik života, što je jasno iz konteksta članka. A to je najbitnije, kontekst. Jer upravo se po tome, po kontekstualnosti (ili modalnosti) razlikuje ljudski jezik od životinjskog glasanja. Pseći lavež je uvijek precizan, iz njega je odmah jasno što životinja (pas) hoće. No tako nije s ljudskim jezikom. Svaka riječ poprima svoje puno značenje tek u kontekstu rečenice, u semantičkom sklopu s ostalim riječima. Uzmimo primjer riječi "vatra", kad je viče (Vatra!) vatrogasac ili vojnik artiljerac, a onda riječ "vatra" u rečenicama "Sjedili su pokraj logorske vatre", "Osjetio je vatru u svom srcu" ili "Ova rakija je živa vatra". Zaključak: inzistiranje na preciznosti može dovesti do redukcije ljudskog jezika na životinjsko urlanje. Pa tko hoće neka urla - ja neću!
Preciznost izražavanja nije sama sebi svrha. Treba se izražavati do te razine preciznosti da se sugovornika ne može navesti na krivi zaključak. Inače, nikad ne bismo znali stati. Ako kažem da na Marsu nema kisika, onda to znači da ga nema toliko da bi mogao održati aerobni oblik života, što je jasno iz konteksta članka. A to je najbitnije, kontekst. Jer upravo se po tome, po kontekstualnosti (ili modalnosti) razlikuje ljudski jezik od životinjskog glasanja. ...
Ne volim se ponavljati, ali evo još jednom: nije upitno koliko kisika ima danas, nego tvrdnja da ga nikad nije bilo. Kontekst ne bi trebao biti opravdanje za laži pa tako ni ovu tvrdnju.
Ali opet, nikakva tvrdnja nije problem ako se ogradite pa kažete da je to vaš osobni stav.
No čak i tvrdnju da ga danas nema toliko da bi mogao održati aerobni oblik života treba uzeti s malo više zrnaca soli jer je sasvim moguće da dovoljno kisika ipak ima otopljenog u vodi (sa malo više zrnaca soli) da omogući opstanak aerobnim organizmima, pa makar nešto ispod površine ako ne na samoj površini (https://phys.org/news/2018-10-mars-oxygen-life.html). Eh sad, to je možda previše precizno za ovaj kontekst no i to je diskutabilno - po Vama je to previše precizno, po meni nije.
Kad netko kaže da nema novca, što to znači? Znači li to da nema ni jedne jedine lipe niti će je ikad imati, ili to znači da nama dovoljno novca za život, da nema novca za sve svoje želje i potrebe, da nema dovoljno gotovine u novčarki, da je škrt, da ne želi dati, što...? Istina, treba se nastojati što preceiznije izražvavati, ali neke se stvari podrazumijevaju.
Ako netko kaže da nema novca ne podrazumijeva se da ga nikad nije imao. Možda je vaše mišljenje da nije ali to je daleko od znanstvenog konsenzusa.
Smatram da bi se onaj tko popularizira znanost i referira na znanstvene članke ipak trebao preciznije izražavati, jer bi u srži znanosti trebala biti istina i preciznost izražavanja. No možda krivo shvaćam prirodu ovih članaka..
priroda svih clanaka je da nas lazu izgleda...
to sve sto objave...ja nevjerujem da je 1% istina
to sve sto objave...ja nevjerujem da je 1% istina
Ne bih rekao 1%, barem u znanosti samoj - iako u interpretaciji i komunikaciji znanstvenih spoznaja postoji značajan bias.
Ali istina je, nažalost, da je laganje postalo dijelom kulture (profit je na prvom mjestu, principi daleko ispod) pa je uvijek prihvatljivo - razlika je samo koliko netko laže i koliko laži je nekom prihvatljivo.
ako se u obzir uzmu filmovi, onda: nj) na arrakisu (koji je čitav pustinja) nema što proizvoditi zrak za disanje = nema atmosfere i zaštite od zračenja = propade osnovna zamisao "sage" i ž) na marsu (i ne samo budalama) rastu krumpiri na pijesku, ako šit hepnz. (ima još: prema edgaru "riži" burroghsu, na marsu je kraljevna bez zrna graška i izvjesni džon karter ("ivan korito", za one koji ne znaju niš osim daunloudanja, kopipejstanja i sličnih hrvatskih izričaja, koje su nam englezi maznuli)
Dune je SF, Arrakis služi samo da pisac ispriča što je htio reći.
U romanu crvi proizvode kisik. Spoiler: u nastavcima ljudi pokušavaju teraformirati Arrakis pa ga skoro naprave nepogodnim za život jer populacija crva odumire jer nema pijeska a biljke se ne šire dovoljnom brzinom. Ekologija je lajtmotiv sage. Čovjek protiv prirode, začin=nafta itd.
A John Carter je živa istina ali duboka država ne želi da to znate.
Složio bih se sa PaleRiderom - problem je u tvrdnji da ga nikad nije bilo.
Vi se branite time da preciznost nije sama sebi svrha. I to može biti slučaj kao npr. da u članku oko kisika govorite o plinovitom elementarnom kisiku. Nije jasno naznačeno ali nekako obrazovaniji čitatelj će doći do te pretpostavke. Tvrdnja da nikad nije bilo kisika je bizarna jer ne postoji nikakvo uporište toj tvrdnji. Ne znamo je li postojao abiogen proces koji bi sintetizirao kisik u nekakvom udjelu većem od tragova, a čak štoviše u samom članku (koji u svom zadnjem paragrafu implicira mogućnost postojanja života na Marsu) ne isključuje se mogućnost biogenog podrijetla (OGROMNA hipoteza, al ajde).
Ono što me više brine je odabir članka. Nadam se da je tome razlog popularnost Dine. Inače je dosta upitno zašto je uzet rad autora koji vole lupetati bizarne ideje [1] u nerecenziranim "časopisima"[2]. Članak koji dr. Raos u ovom tekst navodi [3] objavljen je u časopisu [4] koji nema DOI broj, odnosno nemoguće je naći informacije o impact factoru, kvartili časopisa... Bez tih informacija upitno je uopće procijeniti je li članak adekvatno recenziran prije objave.
Pokušao sam u više isčitavanja skužiti je li Bugov članak satira. Zadnji paragrafi članka nimalo ne upućuju na to. Pa ona opravdati popularnošću Dine. Čak i sa tim, u kontekstu popularizacije znanosti čini mi se većom štetom uzimati dubiozne i upitne članke još problematičnijih autora i tretirat ih kao legitiman znanstveni rad. Znanost nije gatanje iz isključivo slika rovera bez paralelnih potvrda drugih metoda (elektronske mikroskopije, spektroskopije, difrakcije). Posebice ako se u Bugovom članku koriste sugestivne slike koje nemaju veze sa tvorevinama na Marsu.
Tema je zanimljiva, ali članak je izrazito sugestivan i temelj mu je nešto što zbilja ne bi smjeli zvati znanost.
[1] https://www.researchgate.net/publication/353372431_Fungi_on_Mars_and_Extraterrestrial_Civilizations_Genetics_Evolution_Alien_Megastructures_and_Ancient_Stars)
[2] https://journalofcosmology.com/
[3] https://www.researchgate.net/publication/353757551_Tube_Worms_Hydrothermal_Vents_Life_On_Mars_A_Comparative_Morphological_Analysis/comments
[4] http://journalofastrobiology.com/
Ne mogu shvatiti da vam nije neugodno toliko lupetati i kritizirati jedan (donekle neozbiljni) i lagani članak uglednog znanstvenika. Tko ste vi? Ime i prezime, školovanje, vaše reference, koje ste znanstvene članke napisali? Možda knjigu ... ili njih 13?
Kako vas nije sramota?
Ali svaki članak ode OT u 3 posta
Ne mogu shvatiti da vam nije neugodno toliko lupetati i kritizirati jedan (donekle neozbiljni) i lagani članak uglednog znanstvenika. Tko ste vi? Ime i prezime, školovanje, vaše reference, koje ste znanstvene članke napisali? Možda knjigu ... ili njih 13?
Kako vas nije sramota?
Ne znam na koji se post tocno referiras, vjerojatno na ovaj prije tvog.
No ovo je sekcija "Komentari sadrzaja s Bug Online-a" u kojem forumasi komentiraju clanke BUGovih autora.
Kao takav, clanak ne samo da je podlozan kritici, vec su Bugovci pruzili punu tehnicku podrsku da mi forumasi to mozemo raditi i to u posebnoj sekciji foruma.
Tko si ti da kritiziras sto drugi kritiziraju clanak?
Kako te nije sramota?
Pa nije me sram jer smo kolege. Doduse dr. Raos je dio struke jedno 40 godina više od mene pa je i za očekivati solidan broj radova, knjiga i slično. Nemam se namjeru doxxat jer ni u jednom trenutku dr. Raosa nisam napao ad personam. Dapače, ne bih ništa ni tipkao da nemam izrazito poštovanje prema njemu kao kolegi kemičaru i popularizatoru znanosti. Upravo iz tog konteksta me zaintrigiralo čemu takav odabir po dosta objektivnim kriterijima lošeg rada? Posebice jer se radi o osobi čiji ugled i reputacija ima težinu te ljudi imaju tendenciju vjerovat onome što kolega dr. Raos tvrdi.
Jer ono što nipošto nije znanost su rečenice u formi " (...) ja ću ipak laički vjerovati" ili "ali volio bih vjerovati da se na ovoj kamenoj livadi u proteklih 3 milijarde godina ipak nešto (mikroskopski) dešavalo". U znanosti nema ega. Nema emotivnog postavljanja hipoteza i onda fittanja argumenata da potvrde hipotezu za koju MI želimo da je točna. To si ti radio sa gorenavedenim citatima, to su autori R. Joseph et al. radili u svom gorecitiranom radu. Svejedno je imam li 10 puta više ili manje radova od kolege, zna se što je ispravna znanstvena hipoteza. Ona ne pati od ad hominem i ad personam argumenata.
Ne mogu shvatiti da vam nije neugodno toliko lupetati i kritizirati jedan (donekle neozbiljni) i lagani članak uglednog znanstvenika. Tko ste vi? Ime i prezime, školovanje, vaše reference, koje ste znanstvene članke napisali? Možda knjigu ... ili njih 13?
Kako vas nije sramota?
-uvlakuša autoritetu? -besmislica.. ili tko si ti da nekog misliš 'braniti', i tad to radiš bez argumenata, onako.. jer ne netko-nešto, umjesto da imaš kriterij o napisanom, kritici-činjenicama ili interpretaciji.. dok se gosp. raos zna i može sam braniti ili objasniti recimo 'laički' riječnik u dijeu (ne)preciznosti koji palerider krtizira, opravdano-činjenično-točno.. fuj za takav karakter, nepostojanje kriterija.. kako tebe nije sramota? kad već ideš na etičko-upitne diskvalifikacije. Običnan uvlakač koji time radi medvjeđu uslugu 'branjeniku'.
-ili, po kriteriju moderiranja, upravo tebe sad mod može opomenuti, jer opravdanu-elaboriranu kritiku etiketiraš moralnim normama, bez kontraargumenta, jer ga naprosto ne može biti i jer sam autor 'priznaje' problem (ne)preciznosti u laičkom pisanju, što je za ovaj časopis-format ok, no on je prije svega znanstvenik i tad se ipak treba pridržavati takih pravila, ne spuštati na nivo šankerskih priča ili laički-kolokvijalni žargon.
-tko si ti da bi ikome u ikojoj temi bez argumentata osim autoriteta prigovarao ili osporavao pravo komentara, kritike itd.. to što se neka mišljenja ne slažu nije ono što možeš kritizirati ili počni od svojih kriterija, što je važno, tko ili što piše? Kad si na to daš odgovor znat ćeš i ostalo u čemu griješiš...
Ne mogu shvatiti da vam nije neugodno toliko lupetati i kritizirati jedan (donekle neozbiljni) i lagani članak uglednog znanstvenika. Tko ste vi? Ime i prezime, školovanje, vaše reference, koje ste znanstvene članke napisali? Možda knjigu ... ili njih 13?
Kako vas nije sramota?
Eh, kad mi netko kaže da čovjek s titulom ne može biti u krivu onda mi je jasno s kakvim vjernikom imam posla.
Ime i prezime: Mario Ljubičić, dipl. ing. rač.
Moji radovi: amenoum.org
Nemam očito titulu doktora, umjesto ganjanja titule doktora, nakon diplome sam radio a zadnjih 5 godina se bavim intenzivno istraživačkim i znanstvenim radom izvan mainstream akademije (što ne znači da se bavim pseudo-znanošću).
Moji komentari nisu zlonamjerni, cijenim g. Raosa i njegov rad ali nisam njegov niti ičiji fanatični sljedbenik da bih se složio sa svim od istog izrečenim.
I nikad se neću sramiti ukazivanja na laž bez obzira odakle dolazi.
Interesantno kako si jednom rečenicom obezvrijedio sve znanstvenike koji imaju titulu doktora :)
Poštovani, ja nemam niti vremena a niti ikakvog interesa ovdje se prepirati, ukazujem na činjenicu da ste vašim stavovima pokazali ne poštovanje prema drugoj osobi (znanstveniku Raosu) nego prgavost, samodopadnost i ono najbitnije - izostanak bilo kakve želje za konstruktivnom raspravom (što je i povezano s vašim nedostatkom poznavanja materije, što nije grijeh)
Važno vam je da ste svakom loncu poklopac, a to je nešto što može biti interesantno samo vama osobno.
Opet mi je nejasno, kako možete toliko samodopadnosti imati da se odlučite prepirati s uglednim znanstvenikom na temelju 2-3 rečenice koje ste izvukli iz konteksta, koje je on naposljetku objasnio, ali koje vi (kakvo čudo) niste prihvatili?
Ne morate se truditi nastaviti raspravu samnom jer ja to s vama sigurno neću.
Srdačno i Lp.
Interesantno kako si jednom rečenicom obezvrijedio sve znanstvenike koji imaju titulu doktora :)
Da, ispalo je tako, nenamjerno :-)
Da ne bi bilo zabune - naravno da ima puno rada iza doktora i doktorata i vrijednosti u tome, htio sam reći da nije sve u tituli.
Rasprava je postala pseudo rasprava.
Pa ukoiliko nemate što za reći o temi, nemojte se više ni javljati.