Hoće li preživjeti Frankfurt Motor Show?

• članak
• galerija

Nakon prva dva dana rezervirana samo za predstavnike sedme sile, njemačka kancelarka Angela Merkel u četvrtak 12. rujna je i službeno otvorila ovogodišnji Frankfurt Motor Show. Moram priznati da mi, u dvadesetak godina rada kao novinar koji prati zbivanja u autoindustriji, salon automobila u Frankfurtu nikada nije bio previše privlačan. Zašto? Zato što je uvijek bio prevelik pa su se na nepotrebno mnogo prostora prikazivali automobili koji nisu ni zaslužili biti na jednom tako značajnom salonu. Naravno, pri tome mislim na prve dane rezervirane za novinare, a ne za kasniji dio kada su vrata otvorena svim zainteresiranim posjetiteljima.

Za one koji nisu upoznati, salon automobila u Frankfurtu odvija se bijenalno, te se svake dvije godine izmjenjuje sa salonom automobila u Parizu. Tako, ovisno o tome koja je godina, jedan od ova dva salona čini i najbitniju automobilsku izložbu na svijetu u drugoj polovici godine. Na proljeće je to salon automobila u Ženevi, a koji je zbog svoje neutralnosti, s obzirom na to da Švicarska nema autoindustriju, i najzanimljivija brojnim izlagačima. Također, odvija se na manjoj površini, u manje izložbenih paviljona i nema prostora za nepotrebno gomilanje nevažnih automobila. Stoga mi je ona ipak daleko više prirasla srcu.

No, ipak možemo reći kako je salon automobila u Frankfurtu ove godine bio daleko lakši za odraditi – zbog kudikamo manje izlagača!

Koga nije bilo?

Izostali su mnogi, a među njima su Aston Martin, Citroën, Dacia, DS, Ferrari, Abarth, Alfa Romeo, Fiat, Jeep, Infiniti, Mazda, Mitsubishi, Nissan, Peugeot, Rolls-Royce, Subaru, Suzuki, Volvo… Poznata je dominacija njemačkih proizvođača na salonu automobila u Frankfurtu, no i oni mnogo više paze što će pripremiti. Štednja je nastala i kod bavarskog BMW-a. Naime, prije su, poput Mercedesa ili VW grupe imali kompletan paviljon, dok su sada bili samo jedni u nizu, u istom paviljonu uz još Land Rover, Jaguar, Opel, Hyundai…

Neminovno je da se promjene dešavaju svugdje pa tako i u autoindustriji koja zadnjih nekoliko godina poprima velike razmjere revolucije koja će nas zadesiti u doba koje je pred nama. Jedna od njih je činjenica da mnogi stavljaju u drugi plan, ili čak i u potpunosti gase dizelske modele, iako brojna istraživanja kažu da su čišći od benzinaca, a kada se gleda kompletan životni vijek, i daleko ekološki učinkovitiji od hibrida odnosno u potpunosti električnih automobila koji stupaju na scenu. Da, znam, mnogi će reći kako su električni modeli već odavno stupili na scenu, no ja smatram da se to dešava upravo sada. Zašto? Jedan od odgovora vidljiv je u podacima agencije JATO Dynamics koja govori da tek 1,5% globalne prodaje čine električni modeli, odnosno 1,26 milijuna od ukupno 86 milijuna prodanih osobnih automobila.

VW ID.3

Odgovor svakako pronalazimo i na ovogodišnjem salonu automobila u Frankfurtu. Pripremili su nam tek šezdesetak premijera automobila, a većina njih ima veze sa strujom. Pogledamo li one najbitnije, odnosno one koji će postati i daleko najmasovniji, te približiti električna vozila širem krugu kupaca, svakako moramo pogledati njemačke predstavnike. Predvodnik je naravno Volkswagenov model ID.3, a koji će, prema riječima njihovih čelnih ljudi, biti novi narodni automobil. To pokazuje i njegovo ime. Tako ID označava novu obitelj električnih vozila Volkswagena, dok brojka ‘3’ označava treću prekretnicu u njihovoj povijesti modela, kao što su to do sada bili Buba i Golf.

VW ID.3, u odnosu na mnoge druge električne modele koji već jesu na prometnicama ili će tek stići, je model koji je od početka razvijan kao električan. Nastao je na MEB platformi, a njegove kompaktne dimenzije uz kratke prevjese osiguravaju zavidnu razinu komfora u putničkoj kabini. Kupcima će na odabir biti tri jačine baterije, od 45 preko 58 do 77 kWh, s dometom od 330 preko 420 do 550 kilometara, a izvrsna je vijest da će početni model u Njemačkoj stajati manje od 30 tisuća eura, te da se slična cijena očekuje i na našem tržištu. Proizvodnja kreće krajem godine u njemačkom Zwickau, a prve isporuke planirane su za sredinu iduće godine. Dotjeran je i e-Up, a čiju tehnologiju rabi i prava električna Škoda, Citigo e iV.

Opel Corsa-e

Drugi vrlo bitan električni model je Corsa-e, nastala na novoj šestoj generaciji Opelovog gradskog modela čija će prezentacija za brojne specijalizirane novinare iz čitavog svijeta biti tijekom studenog u Hrvatskoj, u Šibeniku i okolici. Električno izdanje Corse dolazi nešto kasnije, slično kao i VW ID.3, sredinom iduće godine, a uz 50 kWh bateriju ima doseg od 330 kilometara. Dobro znamo da je Opel već nekoliko godina dio francuske PSA grupacije, a vjeruje se kako će upravo njegovi modeli predvoditi elektrifikaciju kompletne Grupe.

Smart

Samo u struju vjeruju i u Smartu. Poznati brand gradskih modela, koji djeluje unutar Daimler grupacije, izbacili su iz ponude sve klasične motore te započeli koristiti isključivo elektromotore. Treba tek vidjeti kako će se to odraziti na njihovu prodaju, a moramo imati na umu da sve veće korištenje električnih modela nije puka želja samih proizvođača automobila, već sredstvo za postizanje sve strožih regulatornih zahtjeva. Naime, uskoro će za svako prekoračenje emisije ispušnih plinova morati plaćat visoke kazne po svakom prodanom vozilu.

Ford Puma

Elektrifikacija je zadesila i Fordove modele. Pored ponovno oživljenog imena Puma, koji više nije mali gradski coupe, već crossover, a odmah je prikazana i u hibridnom izdanju. Hibridna je tehnologija ‘napala’ i Fiestu, Focus, Mondeo pa i Kugu, novi Explorer te Tourneo Custom. Posljednja ti imaju opciju dodatnog punjenja na utičnicu, odnosno u plug-in varijanti su.

Lamborghini Sian

Prvi hibridni model ima i Lamborghini, koji je na osnovi Aventadora pripremio Sian, koji rabi atmosferski 6,5-litreni V12 motor koji uz pomoć elektromotora osigurava čak 820 KS, a zanimljivost je što ne rabi uobičajene litij-ionske baterije već superkapacitator koji navodno osigurava tri puta veći kapacitet od baterije istih dimenzija, a pored toga je i tri puta lakši.

Honda e

Jedini japanski proizvođač automobila u Frankfurtu ove godine je Honda koja je konačno prikazala serijsko izdanje električnog gradskog automobila. Jednostavno nazvan Honda e model je čija komercijalizacija počinje početkom 2020. godine, a kupcima će na odabir biti dvije verzije snage, od 136 i 154 KS uz 315 Nm okretnog moment, a što bi uz 35,5 kWh bateriju trebalo osigurati doseg od 220 kilometara. Ono što se ovom modelu nikako ne može spočitati svakako je simpatičan dizajn koji bi mogao privući brojne zainteresirane kupce, kao i činjenica da nema bočne retrovizore već kamere s kojih se slika projicira na jednom od mnogobrojnih ekrana u putničkoj kabini, no mislim da bi baterija ipak trebala biti dostatna za barem 300 kilometara. Smatram da je 220 km ipak premalo za automobil koji je predstavljen danas, a ne prije nekoliko godina.

Porsche Taycan

Da struja može imati itekako sportsku notu, pokazao je Porsche koji voli koristiti nazive koji su se kupcima podvukli pod kožu. Tako je u Frankfurtu razotkriven potpuno novi model nazvan Taycan, a koji u nastavku može imati oznaku Turbo ili Turbo S. To inače ne bi bilo ništa čudno i drukčije u odnosu na modele koji svakodnevno susrećemo na cesti, da nije riječ o modelu koji će dolaziti isključivo uz elektropogon. Da, dobro ste pročitali, Taycan Turbo i Turbo S pokreće električni pogonski sklop s dva motora od 625 KS. Razlikuje ih overboost funkcija, uz koju imaju 680 odnosno 761 KS te 850 ili 1050 Nm. Snažniji, Turbo S tako s mjesta do brzine od 100 km/h treba svega 2,8 sekundi, te ima doseg od 412 km, a slabiji Turbo 450 km prema WLTP-u.

BMW, Audi, Mercedes

Saloni automobila izvrsna su prilika da proizvođači automobila prikažu i neke konceptne automobila kojima nagovještavaju neke buduće modele i tehnologije, a nakon čega osluškuju kako na to reagiramo mi, novinari,  te dakako i šira publika. BMW je tako prikazao Concept 4 s još većom prednjom maskom, a kojim priprema teren za novu generaciju serije 4, kao i model i Hydrogen Next nastao na osnovi SUV modela X5. Audi je predstavio seriju konceptnih modela AI, i to AI:Race, AI:Trail i AI:Con. Seatova Cupra prikazala je Tavascan, mješavinu SUV-a i coupea, dakako nastao na MEB električnoj platformi uz 77 kWh baterije. Hyundai je pripremio 45 Concept te i30 N Project C, a Mercedes-Benz Vision EQS Concept. Riječ je o električnom luksuznom sedanu budućnosti te prikazuje kojim će se smjerom kretati Mercedesov podbrend EQ u narednim godinama.

Byton

I kineski proizvođači su se uspjeli izboriti za svojih ‘5 minuta slave’. Byton je prikazao gotovo serijsku verziju modela M-Byte, kompaktni električni crossover. Navodno iduće godine počinje serijska proizvodnja i prodaja na kineskom tržištu, a godinu dana kasnije dolazi i u Europu. Kad počnu s prodajnom kupci će moći odabrati verziju sa stražnjim pogonom od 268 KS i 72 kWh bateriju te doseg od 360 km, ali i 402 KS snažnu verziju s pogonom na sva četiri kotača koji ima 95 kWh bateriju za 430 km dosega.

Great Wall Motors

Great Wall Motors nastupa s brandom Way, a koji su na novinarskoj konferenciji napomenuli kako bi nakon porasta prodaje iznad 50 tisuća vozila u Europskoj uniji mogli na našim područjima izgraditi i tvornicu. Premijeru je imao WEY-GT PRO razvijen u suradnji s Brabusom, a baziran je na modelu WEY VV7 GT PHEV te obiluje dizajnerskim elementima koji povećavaju privlačnost automobila postavljenog na 22-colne kotače.

Hongqi

Kineski nacionalni brand Hongqi prikazao je koncept supersportskog automobila Hongqi S9 kojeg pokreće hibridni pogon od 1379 KS kojem treba svega 1,9 sekundi do brzine od 100 km/h. Najveća brzina je iznad 400 km/h, pa mu tepaju da je riječ o kineskom Bugattiju. Predviđena je proizvodnja svega 70 primjeraka, a čija proizvodnja počinje iduće godine. Pored S9 nalazi se i koncept SUV vozila na električni pogon kodnog imena E115. Ima prilagodljivi pogon na sva četiri kotač i sedam modova vožnje. Manje od 4 sekunde mu treba do 100 km/h uz doseg od čak 600 kilometara.

Okrenimo se sad i malo serijskim modelima, a da nije riječ o pravim hibridima ili pak električarima. BMW je tako razotkrio novu generaciju SUV modela X6, dok je Audi naglasak stavio na sportskim performansama i to prikazavši RS 7 Sportback te RS 6 Avant, koji u ovim ‘svakodnevnim’ modelima skrivaju 4-litreni V8 benzinski mild-hibrid motor koji smo već upoznali u modelima Lamborghini Urus ili pak Bentley Bentayga. Znači, ispod poklopca motora ergala je od ‘592 grla’ te respektabilnih 800 Nm maksimalnog okretnog momenta.

Mercedes GLE i GLB

Mercedes je prikazao GLE Coupe i njegovu AMG verziju, te GLB35 AMG, a Opel pored nove Corse i obnovljenu Astru te plug-in izdanje modela Grandland X. Hyundai izlaže novu generaciju gradskog modela i10, koji je prikazan i u dotjeranom N Line izvedbi. Najradikalniji zaokret u odnosu na dosadašnji model napravio je Land Rover s novom generacijom Defendera, koji je sada nešto totalno drukčije u odnosu na ono što smo navikli desetljećima. Kao i do sada, proizvodit će se u kraćoj i duljoj verziji, a novost je od iduće godine i dostavna, N1 verzija.

Seat

Seat iduće godine u prodaju pušta plug-in izdanje velikog SUV modela Terraco, koji kombinira 1,4-litreni benzinac i elektromotor koji se napaja iz 13 kWh baterije pa može do 30 km napraviti samo na struju.

Renault

Potpuno nas je iznenadio Renault, ali ne nekim novim modelom već načinom izlaganja. Francuski proizvođač nije se poput ostalih izlagača smjestio u neki od paviljona već u konferencijsku salu i to tek s nekoliko primjeraka nove, druge generacije gradskog crossovera Captur i to je to. Niti novog Clija, niti Twinga ili Scenica, Meganea ili pak Talismana. Ništa.

Kakva je budućnost ovakvih sajmova?

Upravo to, i primjeri izostajanja pojedinih velikih proizvođača automobila tjera nas na pitanje: Imaju li budućnost saloni automobila na kakve smo navikli? Imamo i odgovor – NE! Ne na način kao do sada, da imamo nekoliko velikih svjetskih salona na koji uoči službenog otvorenja nahrle horde mojih kolega s različitih strana svijeta. Saloni automobila će opstat kao lokalne manifestacije, kao što je to i Zagreb Auto Show, za domaću publiku. Eventualno, tek jedan salon preživi u ovakvom obliku, onaj početkom godine u Ženevi.

Također, na takvo razmišljanje natjerale su nas i neke dodatne činjenice vezane uz ovogodišnje izlagača. Na otvorenom prostoru susreli smo štand Facebooka i Instagrama, unutar paviljona pak brojne IT tvrtke poput Googla, koji je partner međunarodnog B2B foruma ‘New Mobility World’, zatim Samsung SDI-a, IBM-a, kao i brojnih dobavljača dijelova, poput recimo ZF-a koji se brine za prijenose snage, razvojne kompanije poput Boscha ili Continentala, zatim brojnih dobavljača komponenti za elektromotore, proizvođače punionica, tvrtke koje se brinu oko implementacije punionica za velike flote…

Isto tako, prije dvije godine bilo je gotovo 1000 izlagača iz 39 zemalja, a ove godine je došlo do smanjenja više od 15%, a vidjet ćemo kada salon završi kako se sve to odrazilo i na broj posjetitelja koji moraju izdvojiti više novaca za ulaznicu. Online kupnja prije dvije godine značila je trošak od minimalno 12 eura, a ove godine 13 eura…

Što vrijedi istaknuti?

Koji mi je najzanimljiviji dio ovogodišnjeg salona automobila u Frankfurtu? Definitivno paviljon broj 4 u kojem se održava ‘IAA Heritage by Motorworld’, a gdje je pored nekoliko aktualnih modela izložena i gomila povijesnih vozila.

Izvrsno je na jedom mjestu vidjeti toliko modela koji su kroz povijest napravili veliki utjecaj na mobilnost, a veliku pažnju privlače i danas. Izloženi su brojni modeli koji su raspoloživi i za prodaju, a bitno je da imate dovoljno nula na tekućem računu, dakako da i prva znamenka nije nula.

Desetine Mercedesovog legendarnog modela 300 SL Gullwing, Ferrarija Testarosse, BMW Alpine B12 5,7 Coupe izrađene u tek 57 primjeraka, replike Bugattijevih modela (iako nije bilo navedeno da su replike), od prvog Veyrona, modela Royale 41 preko Type 13 Brescia do 57SC Gangloff, tu je i Alfa Romeo 2600, Bizzarrini GT5300 Strada, Victoria Spatz, BMW Isseta 600, Wiesmann GT MF5 Coupe, Mercedes-Benz SLR Stirling Moss iz 2009. godine izrađen u svega 75 primjeraka…

Neki od automobila su i na prodaju, pa spomenimo kako jedan izlagač ima pet primjeraka Mercedesovog modela 300 SL, što u Coupe, a što u Roadster izdanju koji zajedno vrijede više od 6 milijuna eura…