Rezime tržišta 2021. – Volkswagen ponovno prvi, Opel Corsa najtraženiji model

Rezime tržišta 2021. – Volkswagen ponovno prvi, Opel Corsa najtraženiji model

Od ukupno 45.289 registracija njih 1373, odnosno 3% odnosi se na modele pokretane isključivo elektromotorom. Dugo godina vodeća, Škoda Octavia je uz 1855 primjeraka za tek 16 vozila zaostala za Corsom. Dacija je tijekom prosinca bila vodeća marka uz 304 primjerka, što je 12,24% udio ukupnog mjesečnog rezultata od 2484 registracije

Već smo dobrano ušli u 2022. godinu pa je vrijeme da vidimo kakvi su prošlogodišnji prodajni rezultati po pitanju novih osobnih automobila. Podaci agencije za istraživanje Promocija plus govore kako smo tijekom prosinca dobili 2484 nova automobila. Uz 304 primjerka, odnosno udjela od 12,24% vodeća marka tijekom posljednjeg mjeseca u godini bila je Dacija. To se najviše može zahvaliti velikom potražnjom za modelom Duster koji je ubilježio 189 registracija i time bio vodeći model ispred Škode Octavije uz 130 primjeraka.

-- tekst slijedi nakon oglasa --

Volkswagen tek na sedmoj poziciji

Jedino je još Hyundai Tucson napravio troznamenkasti rezultat uz 118 primjeraka. Četvrto je mjesto uz 95 primjeraka osvojio još jedan rumunjski model – Sandero. Treći model na koji se odnosi preostalih 20 primjeraka Dacije je električni Spring.

Prosinački rezultat za 406 primjeraka je bolji od istog mjeseca godinu dana ranije, a to je ujedno i porast od 19,54%. Pored Dacije najveći doprinos dobrom rezultatu pridonio je Hyundai uz okruglo 300 vozila. Treće je mjesto pripalo češkoj Škodi uz 235 primjeraka, a samo jedan manje bilježi Renault. U istom razredu s 218 primjeraka je Kija, dok su 182 primjerak Toyote te 170 Volkswagena preostala dva troznamenkasta rezultata.

Najtraženije marke (prosinac)
marka primjeraka %
Dacia 304 12,24%
Hyundai 300 12,08%
Škoda 235 9,46%
Renault 234 9,42%
Kia 218 8,78%
Toyota 182 7,33%
Volkswagen 170 6,84%
Suzuki 98 3,95%
Opel 87 3,50%
Audi 70 2,82%
Peugeot 69 2,78%
Citroen 67 2,70%
Mazda 61 2,46%
Mercedes 56 2,25%
Ford 44 1,77%
Tesla 41 1,65%
Nissan 37 1,49%
BMW 33 1,33%
Fiat 32 1,29%
Volvo 29 1,17%
Jeep 16 0,64%
Land Rover 15 0,60%
Seat 14 0,56%
Honda 13 0,52%
Cupra 12 0,48%
Porsche 10 0,40%
Mini 10 0,40%
Jaguar 9 0,36%
Smart 5 0,20%
Mitsubishi 4 0,16%
Subaru 3 0,12%
Alfa Romeo 3 0,12%
Lexus 3 0,12%
Ukupno 2484 100%

Najbolji dvoznamenkasti rezultat uz 98 primjeraka pripao je Suzukiju, a kojem je to uz mjesec ranije drugi najgori rezultat protekle godine. Vjerujemo da niti u Opelu nisu presretni uz tek 87 registracija, a što znači da im je prosinac bio najlošiji lani. Upravo je Opel ima i brojčano najveći pad u odnosu na isti mjesec godinu ranije, i to za 95 vozila, odnosno 52,2%. U postotku veći pad imali su samo još Fiat (i to sa 118 na 32 vozila, odnosno 72,9%), Seat (s 50 na 14 vozila, odnosno 72%) te Mitsubishi (s 9 na 4 vozila – 55,56%).

I Tesla među top 20 modela

Nasuprot ovim ‘crvenim’ rezultatima spomenimo i one ‘zelene’. S 91 na 300 vozila rast od 230% imao je Hyundai. Više od 240% rasta imala je Kia – sa 64 na 218 vozila. Okruglo 400% rasta bilježi Land Rover, ali u skromnim brojkama – s 3 na 15 vozila. Još bolja bila je Tesla koja je sa 6 na 41 vozilo imala rast od 583%. Rekorder je pak mlada marka Cupra koja je s jednog došla na 12 vozila, pa ispada je imala rast od 1100%.

Idemo sada malo sagledati kompletnu godinu. Znači, 2021. godinu završili smo na 45.289 registracija što je za 9205 vozila, odnosno 25,51% rast u odnosu na prvu pandemijsku godinu. Bili su tu modeli 40 različitih marki. U odnosu na godinu ranije našao se tu jedan primjerak marke Dongfeng, ali su s liste ispali Maserati i Aston Martin koji protekle godine nisu imali niti jednu registraciju.

Top 20 modela (prosinac)
model primjeraka %
Dacia Duster 189 7,61%
Škoda Octavia 130 5,23%
Hyundai Tucson 118 4,75%
Dacia Sandero 95 3,82%
Renault Clio 76 3,06%
Kia XCeed 74 2,98%
Renault Twingo 71 2,86%
Toyota Corolla 53 2,13%
Hyundai I20 52 2,09%
Volkswagen T-Roc 52 2,09%
Kia Ceed 46 1,85%
Renault Megane 44 1,77%
Kia Stonic 43 1,73%
Hyundai I30 40 1,61%
Toyota Yaris Cross 40 1,61%
Suzuki SX4 39 1,57%
Hyundai Kona 35 1,41%
Opel Corsa 35 1,41%
Toyota C-HR 35 1,41%
Tesla Model 3 34 1,37%
Ostali 1183 47,62%
UKUPNO 2484 100%

Pored Dongfenga jedan primjerak bilježi i Acura. Duplo veću prodaju u odnosu na godinu ranije imali su Lamborghini i Rario, oboje uz po dva primjerka. Isto toliko imao je i Bentley, doduše uz 50-postotni pad. S jednog na tri primjerka porastao je MG, dok je još veći rast, na 4 vozila imao Ferrari.

Škoda Octavia pala u dugi plan

Značajan postotni rast bilježe još recimo Mazda, Subaru, Tesla i Cupra. Mazda je sa 644 stigla na 1333 vozila, Subaru s 22 na 46, Tesla s 35 na 234 te Cupra s jednog na 163 vozila. Brojčano tri su marke imale rast izražen u četveroznamenkastim brojka. Hyundai je s 1681 došao na 2770 vozila, Kia s 1819 na 3226 te Opel s 1677 na 3602 registracije.

Godinama najtraženiji model na hrvatskom tržištu, popularna Škoda Octavia pala je na drugo mjesto uz 1855 registracija (godinu prije imala je 2403 registracije). Na prvo mjesto skočila je Opel Corsa uz 1871 registraciju, i to sa 716 primjeraka godinu ranije. I trećeplasirana Dacia Duster imala je skok s 993 na 1679 vozila. Među prvih 20 modela, pored već spomenute Octavije, pad bilježe Renault Clio s 1246 na 1103 vozila, zatim s 904 na 810 vozila VW Golf, ali i njihov manji model Polo. On je s 1272 pao na 808 primjeraka.

Pet Volkswagena među Top 20 modela

Prvih dvadeset modela protekle godine brojili su 20.421 registraciju, dok je godinu ranije to bilo 16.630 vozila. Znači prvih dvadeset modela imali su rast od 22,8%, a što je manje od već spomenutog ukupnog godišnjeg rasta od 25,51%. Volkswagen je Top 20 pored već spomenutih Golfa i Pola imao još tri modela – T-Cross, T-Roc te Tiguan. Po dva primjerka bilježe Opel (Corsa i Crossland), Škoda (Octavia i Kamiq), Dacia (Duster i Sandero), Renault (Clio i Twingo), Suzuki (Vitara i Swift) te Kia (Stonic i Ceed) te po jedan Hyundai (Tucson), Peugeot (2008) te Toyota (Yaris).

Zanimljivo je pogledati i trendovi u pogonskim agregatima. Benzinski primjerci broje 24.100 vozila pa imaju udio od 53,2%. Godinu ranije imali su 54,9% udjela. Dizelaši su sa 34,8% pali na 23,7%, odnosno 10.751 registraciju. Rastu pak udjeli hibrida, modela s plinskim instalacijama te električarima. Još jedan krug poticaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najbitniji su čimbenik porasta električnih modela s 539 na 1373 vozila. To znači sa 1,5 na 3% udjela. LPG modeli su s 2 stigli na 4,4% udjela, a hibridi sa 6,9 na 15,6% udjela.

Električni modeli sve brojniji

Čak 18, od ukupno 40 marki registriranih lani na našem tržištu nisu imale niti jedan električni model. Iako dio njih proizvodi električne modele, nismo bili te sreće da neki primjerak stigne i na domaće prometnice. Četiri marke – Tesla, MG, Rario i Dongfeng – su imali registracije isključivo električnih primjeraka. Izrazito visoki postotak od 91,3% udjela električnih modela u ukupnoj prodaji bilježi Smart uz 21 EV primjerak.

Renault je pak postao vladar električnih modela uz 466 primjerka, a što je 16% prodaje ove francuske marke na domećem tržištu. To se prvenstveno odnosi na električnu verziju Twinga, a svoj doprinos dao je i model Zoe. Dolazak Tesle i službeno u Hrvatsku, vidljiv je i na prodajnim rezultatima. Smatramo da je 234 registracije Tesla modela izvrstan rezultat. U klubu troznamenkastih rezultata su još VW uz 172 električna modela te Škoda s njih 117. Tek jedan primjerak nedostajao je Hyundaiju da uđe u ovaj klub. I Dacijin Spring je uz 63 primjerka napravio jako dobar rezultat, a još skoro toliko se njih očekuje i u prvom dijelu ove godine.

Dacia predvodi plinifikaciju, a Suzuki hibridizaciju

Dacia je vladar modela opremljenih plinskim instalacijama uz 1838 registracija, što je 61,1% svih registracija ovog rumunjskog proizvođača. Udio ovakvih modela raste i kod Renaulta koji broji 157 vozila, a pored njih samo još Seat i Fiat imali su po jedan primjerak. Predvodnik ‘hibridizacije’ je Suzuki s 2023 modela, što je 82,4% svih registracija marke koja je visoko na ljestvici uloženog i dobivenog. Doduše, riječ je o tzv. blagim hibridima. Oni ‘napredniji’ hibridi dolaze iz Toyotine ‘kuhinje’ te uz 1218 registracija čine više od 60% svih Toyota modela pristiglih lani u Hrvatsku. Ne bi bilo loše kada bi se ti hibridi dijelili i na plug-in modele…

Zagrebačka regija uz 19.457 vozila ima udio od 42,96% svih registracija, a što je na razini godine ranija kad je udio bio 42,56%. S četvrte na drugu poziciju napredovala je Splitsko-dalmatinsko županija koje sa 6,95% stigla na 7,57%. Sličan je bio napredak i Primorsko-goranske županije. Bjelovarsko-bilogorska županija porasla je s 3,49 na 6,28%, dok je Šibensko-kninska pala sa 8,65 na 5,64%…

I dalje neizvjesno…

Iako je ova godina donijela rast u odnosu na godinu ranije, on nije na razini koja se očekivalo. Tome je ponovno svoj obol dala koronakriza, odnosno problemi u opskrbnim lancima. Nedostatak pojedinih dijelova za vozila, konkretnije poluvodiča natjerali su brojne proizvođače na promjene svih planova. Dok su neki odlučili fokus staviti na skuplje modele u kojima je i značajnija zarada, neki su pak odlučili nuditi modele s manje opreme. Neki pak nisu imali poremećaje u proizvodnji, odnosno bili su daleko manji pa su raspolagali s vrlo velikim lagerima. Sve to utjecalo je i na lošije, a kod nekih i daleko bolje prodajne rezultate.

Slična se situacija, uglavnom nepredvidiva očekuje i u dobrom dijelu godine u koju smo zakoračili. Optimistične prognoze govore kako bi do oporavka moglo doći nakon ljeta, no budimo svjesni – dug je period do tada. Govorka se i kako ove godine neće biti poticaja za kupnju energetski učinkovitijih vozila… Sve to teško može i najvećim prognozerima naslutiti kakva nas godina očekuje. U najmanju ruku – turbulentna.

Podijeli:
1