Najveći dizajneri automobila (2. dio)

Najveći dizajneri automobila (2. dio)
tekst: Goran Topić

Na početku drugog dijela recimo da smo na početku prvog dijela malo lagali. Tj. nismo, ali jesmo. Rečeno je da dizajneri neće biti rangirani i nisu. Osim jednog. Onog najboljeg. Onog na kraju ovog teksta. Posljednjeg. Ustvari prvog 🙂

Giovanni Bertone (1884. – 1972.) i Giuseppe “Nuccio” Bertone (1914. – 1997.)

Giovanni Bertone i njegov sin Giuseppe, koji je preuzeo firmu nakon 2. sv. rata, su radili za veliki broj poznatih svjetskih proizvođača automobila. Među klijentima studija Bertone su tako primjerice bili Aston Martin, Volvo, Opel i Ferrari, a još 1920-ih je priča započela suradnjom s Fiatom i Lanciom.

Giovanni je prije automobia radio kočije. Priateljstvo s Vincenzom Lanciom mu je donijelo posao s Fiatom, a dizajnirao je i razne modele za Lanciu. Obiteljsku je firmu tijekom 50-ih preuzeo njegov sin.

Pod Giuseppeom, poznatijim pod nadimkom Nuccio, Bertone je radio na vozilima velikih prodajnih serija kao što su Alfa Romeo Giulietta Sprint i na one-off vozilima kao što su Berlinetta Aerodynamica Tecnica (1954.) s kojima je Alfa željela testirati tadašnje mogućnosti aerodinamičkih dostignuća. Sam Nuccio je bio više poslovni čovjek nego dizajner, no bio je supervizor u mnogim projektima koji su izašli iz njegove dizajnerske kuće. U Bertoneu su uvijek bili najviše ponosni na svoja cestovna vozila, a među najpoznatijim proizvodima se ističu Fiat 850 Spider i Dino 308 GT4 i 208 GT4.

Wayne Cherry (rođen 1937.)

Wayne Cherry je bio GM-ov čovjek. Naime, Cherry je počeo raditi u General Motorsu davne 1962, a napustio ga je kada se umirovio 2004. Ispočetka je bio dio timova koji su radili na automobilima kao što su Chevrolet Camaro, Pontiac Firebird i Oldsmobile Toronado.

Nedugo zatim seli se u Veliku Britaniju gdje postaje dio dizajnerskog tima GM-ove tamošnje podružnice, odnosno marke Vauxhall. Ističe se studijama XVR i SVR te redizajnom modela Firenza. Do 1975. preuzima dizajn Vauxhalla, a kada je GM odlučio objediniti dizajn svojih europskih podružnica, Opela i Vauxhalla, Cherry seli u njemački Rüsselsheim i postaje šef dizajna za sve GM-ove putničke automobile u Europi. Pod njegovim vodstvom nastaju Astra, Corsa, Calibra, Tigra i sl.

Cherry se početkom 90-ih vraća u Ameriku gdje postaje šef GM-ovog dizajna. Nadgleda dizajn modela kao što su Pontiac Solstice, konceptni Cadillac Sixteen, Hummer H2, Cadillac CTS i sl.

Robert Opron (rođen 1932.)

Ovaj Francuz je studirao arhitekturu, slikarstvo i kiparstvo, a prije posla u automobilskoj industriji je radio i kao dizajner namjerštaja. Kvaliteta njegovog arada u automobilizmuje neporeciva i s pravom ga se uključuje među najkvalitetnije dizajnera automobila u povijesti. Radio je za Simcu (Fulgur), Fiat, Alfa Romeo, Ligier, Renault i Citroën u kojem je 60-ih postao šef dizajna.

Opron je ’67. osvježio model DS, dao mu je elegantniji nos i zakretna svjetla. Ova potonja značajka se našla i na prvom u potpunosti samostalnom Opronovom uratku sportskom modelu SM. Opron je radio i na obiteljskom modelu GS te slavnom Citroënu CX koji je naslijedio DS te 1975. osvojio nagradu za Europski automobil godine.

Iz Citroëna odlazi 1974. kada je ovaj proizvođač proglasio bankrot, a francuska ga vlada spojila s Peugeotom u strahu od gubitaka radnihmjesta. Opron prelazi u Renault i radi na moelima Alpine A310 faclift, Fuego i Renault 9. Kasnije je Opron bio fiatov konzultant, a između ostalog ističe se radom na modelu Alfa Romeo SZ.

Chris Bangle (rođen 1956.)

Chris Bangle je jedan od najkontroverznijih, ali i najznačajnijih modernih dizajnera auotmobila. Svojim radom pomogao je oblikovati auto industriju u cjelini, a najzapamćeniji će vjerojatno ostati po svom radu u BMW-u. Prije nego što je stigao u München, ovaj američki dizajner je od 1981. do 1985. radio za Opel, a potom je prešao u Fiat u kojem se istaknuo modelom Fiat Coupe koji na tržište stiže 1993. te Alfom 145.

Potom 1992. Bangle postaje prvi Amerikanac šef dizajna u BMW-u. I tu kreće kontroverza. Naime, Bangle je “odbacio” pedeset godina BMW-ove filozofije dizajniranja automobila i postavio BMW na novi kolosjek. Mnogi nisu voljeli i još uvijek ne vole njegov rad, posebno tzv. Bangle Butt, no činjenica je da je BMW-u u njegovo vrijeme rasla prodaja. Unatoč tome BMW-ovi zaposlenici su navodno čak proveli anketu čiji je cilj bio njegov otkaz.

Bangle je, između ostalog, radio na modelima serije 1, 3, 5, 6 i 7 te modela X3, X5 i X6, a posebno će cijenjen ostati njegov dizajn druge generacije modela Z4. Također, odlično je bio primljen i konceptni model GINA. Bangle je 2009. objavi da se povlači iz svijeta automobilskog dizajna, a na mjestu šefa BMW-ovog dizajna ga je naslijedio Nizozemac Adrian van Hooydonk. Što god mislisli o Bangleu, odnosno njegovom radu, nitko mu ne može spočitati nedostatak hrabrosti i odlučnosti da prodrma svijet automobiskog dizajna.

Henrik Fisker (rođen 1963.)

Henrik Fisker je dansko-američki dizajner koji se može pohvaliti bogatim radnim iskustvom, što za pojedine svjetske marke automobila, što u razvoju vlastitih automobila. Fisker će ostati upamćen i kao kreator prvog svjetskog premium plug-in hibrida modela Fisker Karma. No, njegovim dizajnom se mogu pohvaliti i modeli kao što su BMW Z8, Aston Martin V8 Vantage te DB9, VLF Destino i sl.

Od 1989. do 2001. Fisker je gotovo isključivo radio samo za BMW, stvarajući neke od njihovih popularnih modela. Nakon kratkog rada za Ford i Aston Martin, 2005. kreće u samostalan biznis s firmama Fisker Coachbuild, Fisker Automotive, HF Design, VLF Automotive te na kraju i Fisker Inc. Uskoro bi trebao predstaviti barem dva nova automobila, SUV i sportski model, a ovaj potonji je najavljen studijom EMotion.

Fisker Inc. je uključen i u razvoj baterija s krutim elektrolitom i upravo bi se ta vrsta baterija trebala naći u njegovim novitetima.

Shiro Nakamura (rođen 1950.)

Shiro Nakamura je, bez sumnje, jedna od najznačajnijih osoba japanske automobilske industrije i jedini azijski dizajner koji je do danas postigao zvjezdani status u svijetu automobilskog dizajna. Svoju slavu duguje Nissanu jednako kao što ovaj japanski proizvođač automobila svoj tržišni uspjeh uvelike duguje Nakamuri.

Naime, kada je Charlos Ghosn 1999. preuzeo upravljanje nad Nissanom doveo je Nakamuru iz Isuzua i dao mu u zadatak da vodi dizajnerski dio preobražaja tada ne baš dobro stojećeg japanskog proizvođača. Nakamura je u svom zadatku uspio jer su nissanovi modeli danas originalni, prepoznatljivi, moderni, atraktivni i inovativni.

Nakamura je iz Nissana otišao 2017, no njegovo naslijeđe i dalje traje. Među najpoznatijim djelima se izdvajaju 370Z, Murano, Cube, Essence te sjajni GT-R i mnogi drugi. 2010. je dobio nagradu EyesOn Design za životno djelo.

Malcolm Sayer (1916. – 1970.)

Malcom Sayer je za vrijeme 2. sv rata bio vojni zrakoplovni inženjer, a potom se prebacio u auto industriju. Iskustvo u zrakoplovstvu mu je otvorilo drugačije poglede na automobile i svojim je radom u automobilizam unio ideologiju i viziju budućnosti koja do njegovog dolaska nije postojala u ovoj grani industrije.

U Jaguar stiže početkom 50-ih godina prošlog stoljeća i tamo radi pod vodstvom glavnog inženjera proizvođača Williama Heynesa. Zahvaljujući svom opsežnom znanju o aerodinamičkim matematičkim principima i intimnom razumijevanju konstrukcije trupa zrakoplova, Sayer je osmislio vanjštinu nekih od najznačajnijih jaguarovih automobila.

Konkretnije radio je na modelima C i D-Type, kao i XJ14 te XJS. Najvažnije djelo mu je legendardni E-Type, odnosno automobil kojeg mnogi smatraju najljepšim automobilom u povijesti. Izjavio je to i sam Enzo Ferrari kada ga je prvi put vidio 1961. Kada osmislite jedan takav automobil svakako se zaslužujute naći na listi najboljih dizajnera, a mnoge elemente dizajna koje je Sayer postavio i danas čine vizualni identitet Jaguara.

Walter de Silva (rođen 1951.)

Walter de Silva je rođen u Leccu, u Italiji. Brzo je postao poznat kao jedan od najpopularnijih multinacionalnih dizajnera automobila. Tijekom svog mandata u poznatim markama vozila kao što su Fiat, Alfa Romeo, SEAT i Audi dizajnirao je brojne automobile koji su postali temelj za njegovo vjerojatno najveće profesionalno postignuće. Točnije, de Silva je u razdoblju od 2007. do 2015. bio voditelj dizajna Grupe Volkswagen te je tada nadgledao dizajn svih marki pod kapom ovog proizvođača odnosno Volkswagen, Audi, Seat, Škoda, Bentley, Lamborghini i Bugatti.

Prije karijere u VW-u de Silva je dizajnirao značajan broj dizajnom vrlo zapaženih automobila kao što su Alfa Romeo 147 i 156, Audi R8, Audi A5 Coupe, konceptni Lamborghini Miura i Egoista i sl. Po svom radu u Volkswagenu će ostati najzapamćeniji. Konkretnije, modeli kao što su CC, Golf, Polo, Jetta, Passat, Touareg, Scirocco, up!, nova Buba i sl. su rođeni pod njegovim stručnim vodstvom.

Sve u svemu radilo se o svestranom dizajneru koji je dizajnirao cijenom sve od cijenom pristupačnih do luksuznih pa sve do egzotičnih automobila te dizajneru s velikom profesionalnom i korporativnom odgovornošću.

Flaminio Bertoni (1903. – 1964.)

Bertoni je bio talijanski dizajner francuskih automobila. Točnije, Bertoni je radio u i dizajnirao za Citroën. Prije nego što se počeo baviti industrijskim dizajnom Bertoni je bio kipar, potom je dobio posao u Carrozzeria Macchi (prethodniku Aermacchia) gdje je 1925. postao glavni dizajner. 1931. mu se pružili prilika za selidbu u Pariz gdje je Andreu Citroënu predstavio svoj patent za pneumatske podizače prozora.

Bertoni je osvojio Citroëna, a Citroën je potao Bertonijev život. Da je bila riječ o pravom umjetniku dovoljno govori činjenica da su njegovi modeli i danas zaštitni znak ovog francuskog proizvođača. Naime, Bertoni je zaslužan za dizajn automobila kao što su Bertoni Traction Avant (1934.), Type H (1947.), Spaček, odnosno 2CV (1948.), Žaba, odnsono DS (1955.), Ami (1961). Drugim riječima, Bertoni je srž Citroëna, a njegov rad je nastavio Robert Opron.

Peter Schreyer (rođen 1953.)

Prema mnogima Peter Schreyer je najbolji dizajnera automobila iz Njemačke. Shryer je studirao industrijski dizajn u Münchenu, a potom i na prestižnom londonskom Royal College of Art. Još kao student je počeo raditi u Audiju, a od 1999. do 2004. je bio šef dizajna ingolstdtskog proizvođača. Od značajnijih modela treba izdvojiti A3, A4 i A6, a Schreyer najviše se istaknuo radom na modelu A2 i TT. Potom prelazi u Volkswagen gdje radi na Eosu, Golfu i novoj Bubi.

Nijemac koji je radio u najvećem njemačkom proizvođaču automobila ostvaruje svoj vrhunac na jednom pomalo neobičnom mjestu. Naime, Schreyer 2006. prelazi u Kiju koja je do tada imala bezlične automobila, a svoj je fokus htjela staviti na europsko tržšte. Znali su da im trebaju vozila vrhunskog dizajna pa su odabrali Schreyera da predvodi njihovu pravu malu revoluciju.

Dali su mu veliku kretativnu slobodu i Schreyer se iskazao vodeći rad na dizajnu gotovo svakog njihovog modela od 2007. do danas. Vozila su atraktivnog i modernog dizajna te lako prepoznatljiva. Njegov uspjeh u obnovi i proširenju kijine ponude je rezultirao odličnom prodajom, a Kia ga je 2013. nagradila jednim od tri predsjednička mjesta. Iste je godine preuzeo dizajn cijele Hyundai – Kia grupe.

Prije kraja recimo da smo mogli, ali nismo…

Kao što smo već ranije rekli teško je ocjenjivati dizajn ili ocijeniti jednog dizajnera boljim od drugoga. Ne samo da se o ukusima ne raspravlja i da je ljepota u oku promatrača (i sve tome slične izreke), već automobilski dizajn prelazi granice čiste estetike i kod ocjene uspješnosti dizajna jednog automobila u obzir treba uzeti razne druge elemente. Tako su se na ovom popisu, sasvim opravdano, lako mogla naći i neka druga imena.

Primjerice, mogli smo na popis uvrstiti Ferdinanda Porschea koji je svijet zadužio VW Bubom ili njegovog unuka Ferdinanda Butzia Porsche koji je osmislio originalni 911. Svakako na popisu se moglo naći mjesta za Rudolfa Uhlenhauta koji je dizajnirao Mercedes-Benz 300SL i koji je jedan od najzaslužnijih ljudi za slavnu mercedesovu povijest. Nadalje, Peter Stevens je osmislio vizualni identitet legendarnog McLarena F1; Albrecht von Goertz je dizajnirao prekrasni BMW 507; Sergio Scaglietti nam je ostavio Ferrari 250 TR i Ferrari 250 GTO; Jean Bugatti je u svom kratkom životu iza sebe ostavio Bugatti Type 57; Leonardo Fioravanti je dizajnirao Ferrari Daytonu, Franco Scaglione je iza sebe ostavio mnoge ljepotane, ali ponajviše se ističe Alfa Romeo 33 Stradale, Pietro Frua je dizajnirao Maserati A6G/54…

I na kraju…

Giorgetto Giugiaro (rođen 1938.)

Vjerojatno ne postoji i nikada nije postojao svestraniji dizajner od Giorgetta Giugiara. Ovaj talijanski umjetnik je dizajnirao satove, vlakove, traktore, fotoaparate, motocikle, namještaj, kompjutere za Apple, oružje, a osmislio je, kao talijanski od njega, i svoju tjesteninu (Marille). Unatoč svemu tome upravo su ga automobili proslavili te je proglašen za najboljeg dizajnera automobila 20-og stoljeća. Pojednostavljeno rečeno, mnogi Giugiara smatraju za najboljeg dizajnera automobila ikada.

Sve je započelo s Alfa Romeom 105 još kada je radio za Bertone, a kasnije je radio za Ghiu i svoj Italdesign. Ime mu se veže uz mnoge Alfe, Aston Martine, BMW-e, Fiate, Ferrarije, Bugattije, Maseratije, Seate, Volkswagene i sl. Od sportskih automobila ističu se De Tomaso Mangusta, Iso Grifo i Maserati Ghibli te BMW M1. Giugiaro je dizajnirao i DeLorean te Lanciu Delta. Na Wikipediji mu se pod njegov rad pripisuju i zastavini modeli Yugo i Florida. Pored njih tu je i cijeli niz raznih “običnih” automobila, raznih svjetskih proizvođača. Također, Giugiaro je zaslužan i za mnoge konceptne modele s kojima je iskušavao i oblikovao nove trendove.

Ipak, vjerojatno najveći trag u svijetu automobilizma Giugiaro je ostavio dizajniranjem volkswagenovog Golfa prve generacije. No, pored Golfa njegovo najveće naslijeđe će ostati činjenica da će njegov rad (oko 160 automobila) poslužiti kao inspiracija budućim generacijama automobilskih dizajnera.

Najveći dizajneri automobila – 1. dio

 

Podijeli:
1