120 godina Opel automobila

120 godina Opel automobila
tekst: Ivan Cvetković foto: Opel

Tek četiri godina nakon smrti osnivača tvrtke, Adama Opela, započinje proizvodnja prvog automobila, a čiji se jedan primjerak iz prve serije, zahvaljujući Ferdinandu Budickom, tijekom 1901. našao i u Zagrebu, kao prvi automobil u današnjoj metropoli

Opel je jedan od najvećih europskih proizvođača automobila. Tvrtku je 1862. osnovao Adam Opel u njemačkom gradu Rüsselsheimu, i to najprije za proizvodnju šivaćih strojeva. Šest godina kasnije seli u svoju prvu tvorničku zgradu, industrijsku halu sa stambenim prostorima. Godinu dana kasnije, u proizvodne hale uvodi parni pogon. Te iste 1868. Adam Opel ženi se Sophie Scheller, kćeri tvorničara. U godinama koje slijede, rodit će se pet sinova: Carl 31. kolovoza 1869.; Wilhelm 15. svibnja 1871.; Heinrich 22. rujna 1873.; Friedrich 30. travnja 1875.; i Ludwig 1. siječnja 1880.
1886. godine pokreće novi posao, proizvodnju bicikala. U narednih 40 godina postaje najveći svjetski proizvođač bicikala, a njegovi sinovi su zanesenjaci biciklizma, pobjednici na više stotina utrka na Opelovim biciklima sve do 1898. U dobi od 58 godina, tijekom 1895. Adam Opel umire, a njegova supruga Sophie preuzima vođenje tvrtke, dakako uz podršku sinova.

Četiri godine nakon smrti supruga, a na nagovor sinova Carla, Wilhelma i Friedricha Sophie, odnosno tvrtka Opel započinje s proizvodnjom automobila. Tako 1899. Opel Patentmotorwagen predstavlja ‘System Lutzmann’ prvi Opelov automobil. Sa 65 ručno izrađenih modela ‘System Lutzmann’ nastavilo se kasnije kao masovni fenomen koji je do danas proizveo više od 70 milijuna vozila.

Taj prvi model raspolagao je motorom od 4 konjske snage sa 3-stupanjskim mjenjačem i središnjim podmazivanjem. Bio je tu i oklopljeni motor, kuglični ležajevi na osovinama, vodeno hlađenje pomoću rebraste cijevi, sigurnosno kočenje pri vožnji naprijed i unazad, sjedalo za dvije odrasle osobe, sjedalo za dijete s pogledom u suprotnom smjeru, kožne presvlake, lakiranje visoke elegancije, bogate pozlate… sve to stajalo je 3000 maraka, a naravno moguće su bile i doplate i to 250 maraka za pneumatike te dodatnih 300 maraka za zaštitni krov.

Zanimljivo je već nakon jedanaest godina jedan primjerak iz prve serije Opelovih automobila stigao i u Zagreb. Ujedno je to bio prvi automobil u današnjem glavnom gradu Hrvatske, a za što je bio zaslužan Ferdinand Budicki. Ovaj pustolov, zaljubljenik u automobile i motocikle imao je i prvi salon automobila u Hrvatskoj, otvorio je prvu autoškolu, sa Laurin Klement motociklom u ‘svega’ 11 sati prevezao je dionicu od Beča do Zagreba, suosnovač je Prvog hrvatskog automobilnog kluba i gospodarstvenog sajma Zagrebački zbor (preteća današnjeg Velesajma)…

Vratimo se na priču o Opelu… Dvije godine nakon proizvodnje Patentmotorwagena ‘System Lutzmann’, 1901. Heinrich von Opel pobjeđuje na usponu Königsstuhl u blizini Heidelberga vozeći Opel Lutzmann, ostavivši iza sebe 16 drugih vozila poznatih njemačkih proizvođača. Iste je godine potpisan ugovor s francuskim proizvođačem Alexandrom Darracqom, kojim Opel dobiva licenciju za proizvodnju automobila Darracq. Iste godine Opel proizvodi svoj prvi motocikl.

Tijekom 1906. iz tvornice izlazi tisućiti automobil marke Opel. Iste godine Opel osniva podružnicu u Berlinu. Godinu kasnije, u posebno proizvedenom automobilu od 60 KS, Opelov testni vozač i službeni vozač trkaćih automobila, Carl Jörns, pobjeđuje u Carskoj utrci u regiji Taunus. Opel je nagrađen Carevom nagradom za najbolji njemački automobil te postaje službeni dvorski dobavljač.

Razvoj automobilske industrije brz je i nemilosrdan. Dok su prvi modeli bili izravni potomci kola s konjskom zapregom, Opel 1909. predstavlja ultramoderni mali automobil s iznimno konkurentnom cijenom. Opel Doktorwagen s 4/8 KS već je imao 4-cilindrični redni motor koji je konstruirao i proizveo Opel. U oglasima Opel je obećavao da je savršen za doktore, veterinare i odvjetnike, sve one kojima je posao nalagao mobilnost.

Doktorwagen je bio dostupan po cijenama od 4000 do 5000 maraka, dok su mnogi drugi automobili iz tog razdoblja koštali i 20.000 maraka. Opel je pretvorio motorno vozilo iz prestižne igračke za bogate i slavne u pristupačno rješenje za mobilnost namijenjeno širokoj javnosti.

Tijekom 1911. Opel reagira na tehnološki razvoj, te ispunjava nove tržišne praznine te razvija svoj prvi avionski motor, koji pogoni Eulerov dvokrilac. U isto vrijeme, kompanija konstruira izdržljiv motorizirani plug za velike farme. Iste godine znatan dio tvornice uništen je u velikom požaru. Kasnije, proizvodnjom milijuntog primjerka, završava proizvodnja šivaćih strojeva. Da je Opel vodio brigu o svojim radnicima pokazuje i podatak da su osnovali ‘Zakladu Adama Opela’ za financiranje mirovinskog fonda Opelovih radnika.

Opelova trkaća staza, smještena južno od Rüsselsheima, svečano je otvorena 1919. Ovalno trkalište s nagnutim zavojima, pokriveno betonom, prva je trajna staza za utrke i testiranja u Njemačkoj, godinama ispred drugih poznatih trkaćih staza, kao što su Berlin AVUS i Nürburgring.

Od Gatalinke do Kadetta: masovna mobilnost

Friedrich – koji je otad promoviran u glavnog inženjera – i njegov brat Wilhelm uveli su u Opel 1924. proizvodnju na pokretnoj traci. Ford je bio prva kompanija koja je u Americi 1913. uvela tu metodu rezanja troškova. Opel je uvijek pomno pratio razvoj u drugim državama.

Adam Opel se tijekom svojih godina putovanja Francuskom oduševio šivaćim strojem, kojima je i započeo industrijalizaciju, a kasnije upravo francuski System Darracq bio zaslužan za velik napredak proizvodnje automobila u Rüsselsheimu. Braća Opel zatim su predstavila inovativnu ‘Gatalinku’ (Laubfrosch) s 4/12 KS. Ovaj dvosjed maksimalne brzine 60 km/h mogao se kupiti za 3900 zlatnih maraka upravo zahvaljujući proizvodnji na pokretnoj traci. Kasnije će taj ‘automobil za sve biti dostupan za 1930 reichsmaraka. Narednih godina stvorena je cijela linija vozila na temelju tehnologije Gatalinke. Ukupno su do 1931. proizvedena 119.484 Opelova modela s 4 KS.

1928. godine s tržišnim udjelom od 37,5 posto, Opel je daleko najveći njemački proizvođač automobila. U okviru priprema za savez sa General Motorsom, tvrtka je pretvorena u dioničko društvo.

Tehnologija motocikala dostiže vrhunac predstavljanjem Motocluba. Avangardni motocikl s okvirom od prešanog čelika, modernim spremnikom goriva u obliku suze i sa sjedalom sa zračnim jastukom. Iste je godine pokrenut i program vozila RAK na raketni pogon: RAK 1 postiže ubrzanje od 0 do 100 km/h u samo osam sekundi na Opelovoj trkaćoj stazi. Mjesec dana kasnije, Fritz von Opel postiže najveću brzinu od 238 km/h u vozilu RAK 2 na stazi AVUS u Berlinu, te postaje popularan junak. Na zatvorenoj trasi željezničke pruge u blizini Burgwedela, raketni RAK 3 postiže brzinu od 254 km/h, što je novi svjetski brzinski rekord na tračnicama.

Opel je tijekom 1935. predstavio Olympiju, prvi njemački automobil masovne proizvodnje s integralnom karoserijom i okvirom u potpunosti od čelika. Prednosti su bili mala težina, veća pasivna sigurnost i poboljšana aerodinamika. U isto vrijeme predstavljen je novi proizvodni proces koji su razvili i patentirali inženjeri u Rüsselsheimu: proces nazvan ‘vjenčanje’ ujedinjuje prethodno proizvedenu, montažnu školjku karoserije s podvozjem i mehaničkim sklopovima. U Brandenburgu službeno je otvoren pogon za proizvodnju kamiona. Nova tvornica, koja je započela s proizvodnjom kamiona još u studenom 1934., ima godišnji kapacitet od 25.000 modela Blitz. Opel postaje prvi njemački proizvođač automobila koji proizvodi više od 100.000 vozila godišnje.

Ono što su ti revolucionarni automobili bili za dvadesete godine 20. stoljeća, to je Kadett bio za tridesete. Napredak u proizvodnji automobila grabio je velikim koracima. Kadett je zamijenio uspješni Opel P4 i premijerno je bio predstavljen sa samopotpornom čeličnom karoserijom, prednjim ovjesom s jednim kotačem, 4-cilindričnim i 4-taktnim motorom te hidrauličkim bubanj-kočnicama. Cijena mu je bila puno manja od cijene izravnih konkurenata. Godine 1938. Opel Kadett se u ‘normalnoj’ izvedbi limuzine mogao kupiti za pristupačnih 1795 maraka.

Naziv Kadett ponovno je izvađen iz naftalina 1962. kad je Opel dodatno povisio uloge svojim Kadettom A. Dok su se brojni konkurenti i dalje pouzdali u dvotaktne ili zrakom hlađene motore montirane u stražnjem dijelu, novi Opelov model zasjao je zahvaljujući 4-cilindričnom agregatu hlađenom vodom, tihom 4-stupanjskom prijenosu i stilovima karoserije koji su se kretali od kupea do karavana. Današnji izravni nasljednik Kadetta je Astra.

1937. Opel obilježava sedamdeset petu godišnjicu, a tvrtka se usredotočuje na proizvodnju automobila, te prodaje proizvodnju bicikala tvrtki NSU – nakon ukupno proizvedenih 2,6 milijuna bicikala. Predstavljen je Admiral, nova perjanica s 3,6-litrenim motorom sa šest cilindara. Iste godine počinje i proizvodnja Frigidaire hladnjaka za kućanstva u Rüsselsheimu.

Od Olympia Rekorda do modela ‘KAD’: rast prosperiteta

Prvi posve novi Opel nakon rata bio je Olympia Rekord i on je svojom karoserijom u obliku pontona i kromiranim ‘ustima morskog psa’ započeo novo doba. Taj se dizajn oslanjao na velike američke limuzine i bio je savršen za ekonomsko čudo koje je upravo počinjalo. Oni koji su uspješni žele to dokazivati.

S Olympijom Rekord Caravan predstavljena je nova vrsta vozila – lifestyle karavan za cijelu obitelj. Godine 1954. dolazi posve novi Kapitän, 1960. predstavljen je Rekord P2, a 1963. uslijedio je Rekord A s disk-kočnicama i uskoro nakon predstavljanja sa šest cilindara. Bez obzira na to radi li se o dvosjedu, karavanskoj ili limuzinskoj izvedbi, srednje veliki Rekord  postaje sinonim za novu srednju klasu u mladoj Saveznoj Republici Njemačkoj. Opel je do 1965. proizveo 882 433 modela Rekord A.

Taj uspjeh otvorio je 1964. vrata ‘velikoj trojci’, odnosno KAD-u: u luksuznu klasu stižu Kapitän, Admiral i Diplomat. Druga generacija KAD modela ponudila je i jedinstvenu razinu udobnosti u vožnji zahvaljujući legendarnoj Dionovoj stražnjoj osovini. Opel je u sve svoje modele osobnih automobila 1968. uveo sigurnosni upravljački stup. Bile su to inovacije koje su pomogle nositi se sa sve većom količinom prometa.

Od Opel GT-a do Calibre: novi sportski duh

Opel je postao prvi europski proizvođač koji je u lipnju 1964. otvorio doista moderan dizajnerski studio. Samo godinu dana kasnije, na Sajmu automobila u Frankfurtu 1965., premijerno je predstavljen prvi konceptni automobil jednog europskog proizvođača u vidu modela Experimental GT. Daljnjih 36 mjeseci kasnije serijski proizveden Opel GT dostupan je u prodajnim salonima i označava rođenje te legende među sportskim automobilima. Uz to, ta je ikona pristupačna široj publici zahvaljujući tehnologiji masovne proizvodnje te je GT postao novi hit iz Rüsselsheima.

Tvrtka se u narednim godinama drži tog pristupa. Manta je, kad je bila predstavljena 1970., dijelila tehnologiju s Asconom, dok je Calibra ‘posudila’ Vectrinu tehnologiju iz 1989. Varijanta Calibra Turbo s vrha ponude, koja je bila prvakinja aerodinamičnosti s koeficijentom Cd 0,26, nudila je 204 KS snage i vozne performanse dvostruko skupljih sportskih automobila.

Od Corse do Ampere: prodajni hitovi i trendseteri

Godine 1982. Opel je podigao velike valove jednim malim automobilom. Corsa A zaokružila je ponudu tvrtke tako što se pozicionirala odmah ispod Kadetta. Corsa je bila impresivan prikaz maksimalnog iskorištavanja malog prostora bez kompromisa u uživanju u vožnji ili štedljivosti. Svaka pojedina generacija Corse (od A do E) bila je pokretana demokratizacijom individualne mobilnosti i nastavila je tu tradiciju. Do danas registrirano je gotovo 14 milijuna Corsi. Krajem ove 2019. godine uslijedit će nova generacija koja će predstavljati novo poglavlje u ovoj priči – posve električna verzija Corse, koja se očekuje početkom 2020. godine.

Jednako kao što je Corsa oblikovala segment malih automobila, Zafira od 1999. definira kompaktni segment prostorom za sedam putnika. Treći red sjedala koji posve nestaje ispod poda prtljažnika jednostavno je genijalna ideja. Vlasnici konkurentskih modela moraju se mučiti i uklanjati dodatna teška sjedala kad je nužno osloboditi prtljažni prostor. U Zafiru dugu 4,32 m lako se smješta sedam putnika. Uz to, ovaj kompaktni jednovolumen može se u nekoliko sekundi pretvoriti u transporter preklapanjem sjedala i stvaranjem utovarnog prostora površine 1,56 x 1,15 m ukupnog kapaciteta do 1700 litara. Trenutačni model Zafire je i stručnjak metamorfoze jer zahvaljujući sustavu sjedala Flex7®Plus može poslužiti kao transporter i dnevni boravak na kotačima.

Velike prekretnica u Opelovoj povijesti napravljena je 1929. godine kada Opel odlazi ‘pod kapu’ američkog General Motorsa. Nakon punih 88 godina vlasništvo se vraća na europsko tlo. Naime, Opel je od kolovoza 2017. dio PSA grupacije. Zajedno sa svojom britanskom sestrinskom robnom markom Vauxhallom ova tvrtka ima predstavništva u više od 60 država širom svijeta. Godine 2018. prodala je više od milijun vozila. Opel trenutačno implementira svoju strategiju elektrifikacije kako bi osigurao održivi uspjeh i odgovorio na zahtjeve korisnika mobilnosti budućnosti. Do 2024. svi Opelovi europski modeli osobnih automobila bit će ponuđeni u električnoj varijanti. Ta je strategija dio tvrtkina plana PACE! s kojim Opel namjerava postati održivo profitabilan, globalan i električan.

Podijeli:
1