Bez wow efekta nema niti sajamskih priredbi za široke mase

Bez wow efekta nema niti sajamskih priredbi za široke mase
tekst: Ivan Cvetković

Za manje od dva mjeseca, početkom travnja, obilježavam 20 godina djelovanja u automobilskom novinarstvu. Tada, krajem ožujka 2001. godine aktivno sam počeo pratiti sve vezano uz automobile, iako sam već dvije godine bio dio auto-moto redakcije Večernjeg lista, a gdje sam do tada bio zadužen za vozila na dva kotača. Ipak, kao i mnogi moji tadašnji vršnjaci, još kao klinac počeo sam upoznavanjem uživanja vožnje na mopedima, odnosno motociklima. Njih smo, naravno i sami održavali bez prevelike asistencije nekog specijaliziranog servisera jer svakako nam je to bio gušt, a pored toga nismo bili niti nešto previše financijski sposobni pa smo radije sami ‘kemijali’ kako bi nam više novaca ostalo za gorivo.

Volkswagen Touareg na Zagreb Auto Showu
Lamborghini Huracán Coupé na Zagreb Auto Showu

Tadašnji urednik, ponukan problemima mnogih kupaca novih vozila (a i trgovaca koji su ih prodavali), osmislio je projekt nazvan ‘Hard test – 300 sati vožnje Mazdom 323F 2,0 DITD’. Cilj je bio dokazati kako smo ipak zemlja koja je ‘pobjegla’ od katastrofalne kvalitete goriva, odnosno da se na našim benzinskim postajama mogu kupiti kvalitetna goriva koje su tražili proizvođači automobila za svoja tehnološki sve naprednija vozila. U 300 sati uspješne vožnje Mazde bez gašenja dokazala se kvaliteta goriva, a upravo s tim projektom počelo je i moje svakodnevno bavljenje automobilima, prometom, tehnologijama, edukacijama vožnje…

I tadašnji svijet medija bio je bitno drukčiji nego li je to danas. Da, to je već bilo doba interneta, ali ne tako brzih transformacija i kolanja informacija kao što je to danas slučaj. Vijesti su se i dalje u najvećoj mjeri čitale na papiru, u novinama, a ne u čekaonici bolnice ili vlaku na mobilnom uređaju kao što je to danas slučaj. Bilo je to vrijeme vrlo malog broja portala, uglavnom većih medijskih kuća, dok su manji bili nepoznati. Tada je odlazak na sajam, u našem svijetu, salon automobila bilo nešto ‘što se mora’. Bez odlaska na sajam automobila niste bili u toku, niste mogli vidjeti kakvi su trendovi, što će se desiti u narednom periodu, bez obzira je li bila riječ o onim u Ženevi, Frankfurtu, Parizu, Detroitu, Tokiju…

Svako želi svojih ‘5 minuta slave’

Postojao je tzv. wow efekt. Naime, vrlo rijetko su se novosti otkrivali prije početka salona, već bi svi proizvođači čekali upravo prvi novinarski dan kako bi skinuli veo tajne sa svojih noviteta. S godinama, pa sve do danas to se mijenjalo, i sve je bilo više proizvođača koji su svoje novitete otkrivali (neki navodno ‘slučajno’) uoči salona, a kako bi dobili samo svojih ‘5 minuta slave’, odnosno kako im se njihov novitet, njihova vruća roba ne bi ‘utopila’ u masi ostalih novosti koji prvih dana salona pristižu od brojnih izvjestitelja sa salona automobila. Danas je pored toga oko nas mnogo ‘medija’, jer uz brojne profile na društvenim mrežama svaka osoba upravo s tim svojim profilom postaje svojevrsni medij. Isto tako, proizvođači automobila rade posebne premijere za svoje goste, a to su pored novinara i brojni influenceri i poznate osobe koji objavama na svojim kanalima također postaju medij…

Pored toga, moramo imati na umu kako su brojne nove generacije sve manje zainteresirane za automobile, za posjedovanje istih, pa i tu dolazimo do dodatnog pada zainteresiranosti za salone automobila, a što se vidjelo protekle jeseni kad je jedan od najvećih svjetskih salona automobila, u njemačkom Frankfurtu doživio fijasko. Prvo, zbog smanjenog broja izlagača automobila, a maloprije spomenuta manja zainteresiranost, odnosno mali wow efekt i smanjenim brojem posjetitelja.

Seli se Internationale Automobil-Ausstellung

Zadnjih dana stigla je informacija kako je propao Frankfurt Motor Show, a potiho se zadnjih tjedana šuška o upitnosti održavanja Zagreb Auto Showa koji je zakazan za početak travnja. Zato ćemo napraviti nekoliko malih usporedbi, odnosno vidjeti ima li kakvih poveznica. Onaj veći, poznatiji i uspješniji, u originalnom nazivu Internationale Automobil-Ausstellung (IAA) svi zovemo Frankfurt Motor Show, i u tom se njemačkom gradu čije se ima rabi u nazivu, održavao 70 godina. Razlika u odnosu na naš domaći je što je njegov organizator njemačka automobilska udruga Verband der Automobilindustrie (VDA), dok je to kod nas Zagrebački velesajam.

Znači VDA kao organizator je imao ugovor s Messe Frankfurt, vlasnikom velesajamskog prostora, i taj je ugovor istekao s posljednje održanom priredbom protekle jeseni. Nakon toga VDA se dao u potragu za lokacijama gdje bi mogao održati iduću priredbu, zakazanu za jesen 2021., dok će ove jeseni oči automobilskog svijeta biti uprte u Pariz, gdje se priredba održava bijenalno te se izmjenjuje s njemačkom. Znači, svoje su ideje organizatoru prikazali predstavnici iz sedam gradova, Berlina, Frankfurta na Majni, Hamburga, Hanovera (gdje VDA organizira salon gospodarskih vozila), Kölna, Münchena i Stuttgarta. Nakon vijećanja i razmatranja svih ponuda i prijedloga odlučeno je da u drugi krug pregovora idu Berlin, Hamburg i München te bi u narednim tjednima trebalo biti odlučeno gdje će se IAA 2021 održati. Znači, Frankfurt Motor Show uskoro će dobiti promjenu u imenu, i moguće da će se za idući IAA 2021 pričati da je riječ o Berlin Motor Showu, Hamburg Motor Show ili pak München Motor Showu. U slučaju da to bude posljednje navedeni, vrlo rado ću ga posjetiti, ne samo radi toga što je i mnogo bliži idem li automobilom, već i zbog toga što je moj prvi posjet nekom velikom međunarodnom salonu bio upravu u Bavarskom gradu gdje se održavao Intermot, pored Eicme u talijanskom Milanu, najveći salon motocikala i prateće opreme. Nakon što sam dvije godine hodočastio u München, održavanje ove priredbe prebačeno je sjevernije, u Köln gdje se održava i danas. Dakle, priredba ide i dalje, lokacija je nova, a i dio publike.

Zagreb Auto Show mijenja ime?

Zagreb Auto Show je međunarodni salon automobila, gospodarskih vozila, motocikala i prateće industrije utemeljen 1992. godine. Uspješno se održavao do početka krize, odnosno u kontinuitetu do 2008., a da nakon toga tri izdanja nisu održana (2010., 2012. i 2014.) te je ponovno zaživio 2016. godine. Održan je i prije dvije godine, a izgleda da će ipak biti održan i ove godine. No, pitanje je samo hoće li to biti pod istim imenom ili ne, jer bitno će se i razlikovati od dosadašnjih. Naime, promjene nisu zaobišle niti Zagreb, no nažalost ne pričamo o uređenju vrlo starih prostora Zagrebačkog velesajma, već o izlagačima koji se očekuju.

Ako kažemo da se priredba zove Zagreb Auto Show, vjerujemo da posjetitelji nekih od dosadašnjih 15 izdanja očekuju barem istu kvalitetu, ako ne i veću. Dobro znamo da mnogi posjetitelji dolaze na jednom mjestu pogledati što širu ponudu vozila, pa se tako i lakše odlučiti što kupiti u narednom periodu. Ipak, ima i onih kojima je posjet Zagreb Auto Showu tek dobro potrošenih 2-3 sata vremena te se ne smatraju nekime od kojih će izlagači imati neke koristi. Tu su i oni treći, B2B posjetitelji, kojih ipak nema u jako velikom broju, a koji su posvećeni tek izlagačima u paviljonu broj 6. Riječ je postprodajnom programu koji sadrži opremu, pribor, tuning, rezervne dijelove, opremu za servise… Zagreb Auto Show je od 1996. godine uvršten i u službeni kalendar sajmova Međunarodnog udruženja proizvođača automobila OICA, krovne organizacije svjetskih proizvođača vozila, kao član obitelji eminentnijih salona automobila na svijetu.

Suzuki Swift Sport na Zagreb Auto Showu
BMW X2 na Zagreb Auto Showu

Iako se to možda tako ne čini, domaći zastupnici brojnih automobilskih marki ne stoje blistavo, te se unatoč porastu prodaje automobila ne mogu pohvaliti izvanrednim financijskim podacima. Tako mnogi smanjuju i budžete za oglašavanja, a sajamska priredba financira se iz tih izvora. Razloga je nekoliko. Prvo, sve stroži eko zahtjevi poskupljuju proizvodnju vozila, pa raste cijena konačnog proizvoda, a kako bi ‘pokrili’ dio tog povećanja smanjuju se marže. Nadalje, prodaja vozila nije blistava. Iako je službeno u Hrvatskoj tijekom 2019. prodano više od 62 tisuće novih osobnih automobila, njih gotovo dvadeset tisuća je i napustilo Lijepu našu. Pored toga, stiglo nam je i preko 82 tisuće rabljenih vozila. To su automobili koji ne idu u prilog ovlaštenoj servisnoj mreži jer su izašli iz garantnog roka te u pravilu servisiraju u privatnim, neovlaštenim servisima.

Kad bi vlastodršci razmišljali više ekološki i ekonomski kvalitetnije, a u krajnjem slučaju i sigurnije o prometu u Hrvatskoj, te potaknuli prodaju novih vozila, i time smanjili unos rabljenih i na pola istrošenih vozila iz zapadnog dijela Europe, mogli bi zaključiti da je potencijal tržišta novih automobila u Hrvatskoj na razini nekih 90-100 tisuća vozila. Tada bi i domaći zastupnici automobilskih proizvođača drukčije razmišljali i imali više financijskog opravdanja za izlaganje na prostorima Zagrebačkog velesajma. Ovako su to ipak mnogi otkazali. Tako se zna da Zagreb Auto Show ove godine neće imati brojne automobilske marke, odnosno da su sudjelovanje potvrdile tek rijetke, iako službenih potvrda sa Zagrebačkog velesajma nema. Kako navode u priopćenju Zagrebačkog velesajma fokus ovogodišnjeg izdanja sajma pored motocikala stavljen je na gospodarski program, odnosno prateću industriju i gospodarska vozila, dok će segment osobnih automobila biti zastupljen u manjoj mjeri.

Dolaze neka nova vremena

Uz postojeći trend, jedan od razloga promjene koncepta je i odustajanje od sudjelovanja na ovogodišnjem Zagreb Auto Showu većine izlagača marki osobnih vozila, pa su navodno interes pokazali iz Suzukija i Volkswagen grupacije te navodno Rimca. Službeni odgovor tko je na listi trenutno prijavljenih 164 izlagača do pisanja ove kolumne nisam dobio, no sasvim je jasno da će to utjecati i na brojnost posjetitelja, a pitanje je i koja će biti cijena ulaznice. Službeno, kažu tek kako će nova rješenja u pripremi sajma bit će objavljena u narednim danima…

Uglavnom, u Zagrebačkom velesajmu godinama se bore kako bi i dalje ostali u kalendaru priredbi OICA-e, a što pak znači kod brojnih automobilskih marki da moraju izlagati po nekim međunarodnim standardima, što naravno povećava ukupnu cijenu izlaganja. Iako neki domaći zastupnici za ovakve priredbe dobivaju dodatnu financijsku pomoć samog proizvođača, kod nekih to nije tako te se moraju sami snalaziti. Ima onih koji bi izlagali, no vjeruju da bi više smisla imalo kad bi na svojim izložbenim prostorima mogli automobile i prodavati, a što prema pravilima OICA-e ne smiju. Da je to koncept koji bi mogao biti uspješan, pokazuje nam se već dulje vrijeme u našem susjedstvu, u Beogradu, a s kojim se Zagreb Auto Show izmjenjuje bijenalno, kao i do sada Frankfurt i Pariz. Naime, u Beogradu se u godini kad nije priredba po kalendaru OICA-e (kad je priredba u Zagrebu) održava sajam prodajnog karaktera, i koji ima velik utjecaj na prodaju novih vozila u Srbiji.

Spomenimo i kako za mjesec dana počinje salon automobila u Ženevi, a koji će isto tako doživjeti neke promjene. Naime, i oni isto tako zbrajaju proizvođače koji otkazuju svoje sudjelovanje, a znamo da je i lani bilo izostanaka, što će ove godine biti još izraženije. Poput trenda gašenja dizelskih motora, novih spajanja automobilskih kompanija, uvjereni smo kako će u narednom periodu doći i do gašenja pojedinih marki vozila, ali i dolaska novih igrača, kako onih s istočnog dijela svijeta, tako i onih koji do sada nisi bilu u ovom svijetu, no najavili su svoj dolazak poput nekih tehnoloških tvrtki. Sve to pratit će i promjene u sajamskom svijetu, ali i načinu prodaje, odnosno kupnje te kasnijeg korištenja i održavanja vozila. U svakom slučaju, živimo u vrijeme velikih promjena u svijetu mobilnosti.

Podijeli:
1