U vremenima koja su sve samo ne sjajna, dok se stara Europa guši u izbjegličkoj, a mnoge njezine zemlje članice i ekonomskoj krizi, autoindustrija kao da ne mari za sve to. Blještavilo ovogodišnjeg Frankfurta zasjenilo bi i najveća izdanja IAA salona koja pamtimo otprije desetak i više godina

Ako ste pomislili da teške političke prilike mogu stati na kraj luksuzu i glamuru, itekako ste se prevarili. Barem je tome tako pogledamo li aktualnu svjetsku automobilsku industriju koja je svo svoje blještavilo prikazala na ovogodišnjem IAA salonu u Frankfurtu, vjerojatno najznačajnijoj priredbi te vrste na svijetu.

Bilo da je riječ o supersportskim automobilima, luksuznim limuzinama, moćnim SUV modelima, modernim i sve bolje opremljenijim kompaktima ili pak gradskim mališanima, u Frankfurtu smo imali prilike vidjeti od svega ponešto novo. I, niti jedan od navedenih segmenata nije iznevjerio naša očekivanja, štoviše.

No, kako to uvijek biva, konceptni su automobili i ovoga puta igrali važnu ulogu na jednom velikom međunarodnom salonu. Prikazao ih je, kao i gotovo uvijek, skoro svaki proizvođač. Ipak, sada je posve jasno kojem se smjeru okreće autoindustrija - koncepti postaju "pametni automobili" koji će jednoga dana postati stvarnost, a mi ćemo u toj realnosti biti tek pasivni umreženi promatrači. Naime i dok samostalno parkiranje, u pravilu upravljano putem pametnog telefona, na neki način postaje Must have u visokim klasama, potpuno autonomni automobili sve glasnije kucaju na naša vrata.

Hoće li upravljanje automobilom uskoro u potpunosti izumrijeti, ostaje nam tek da vidimo no nekako nam izgleda da ćemo svojim unucima sa sjetom pričati o zabavnoj vožnji prekrasnim brdskim cestama. Autoindustrija nas polako pretvara u "poslušnike zakonskih odredbi". No zapravo, taj je smjer već godinama vidljiv jer, počelo je sve još davno uvođenjem sustava koji (barem donekle) ispravljaju vozačke greške i uče nas da je ritam vožnje možda i najbolje prepustiti viziji koju je imao proizvođač samog automobila, a ne vlastitim željama.

Umreženost i personalizacija

Nedavno je pred jednu međunarodnu press-konferenciju, uoči predstavljanja novog automobila, izvjesni kolega ustvrdio: "Eto, samo da detaljno predstave infotainment i pressica je gotova". I, koliko to god zvučalo smiješnim, istina nije daleko. Kada ste posljednji puta čuli da je neki proizvođač napravio novi ovjes, predstavio značajnu novinu na području pogonskih strojeva ili pak uveo značajno nove materijale u konstrukciju karoserije? Sve se, u posljednih godinu-dvije vrti oko tzv. "umreženosti" i dijagonale zaslona infotainment (ovaj je izraz, zapravo, portmanteau nastao od termina information i entertainment) uređaja.

Proizvođači su, na neki način, došli do limita razvoja klasične mehanike i sada nas "gnjave" sa zabavnom elektronikom jer, reći će neki, ništa drugo više niti ne mogu ugurati u automobil. Dakako i dizajn je bitan. Sve atraktivniji, blještaviji i izgledom kao da su pristigli iz nekog SF filma, novi se automobili bore za svoje kupce privlačnošću, a ne više sofisticiranom tehnikom. U tom cijelom novom spektru pomalo nam neobičnim djeluju zakonske odredbe koje zabranjuju korištenje mobilnih telefona tijekom vožnje, no tipkanje kroz beskonačno duboke izbornike infotainmenta je, pri tome, sasvim OK. Ah...

Također, pojam Personalizacija sve je češće na usnama predstavnika automobilske industrije. Velik broj proizvođača tako danas nudi posebne opcije i kombinacije dodataka koje omogućavaju kupcu da svog limenog ljepotana doista uredi onako kako je sam on to zaželio. Uostalom, na našem je tržištu hype personalizacije krenuo negdje pred dvije godine s Opelom Adam koji nudi gotovo nevjerojatnih 61.000 kombinacija uređenja vanjštine i 82.000 kombinacija uređenja interijera.

Autonomija, korak prvi

Premda bi smo, uvjetno, čak i ESP mogli proglasiti sustavom koji daje izvjesnu autonomiju automobilu, jer "dirigira" način na koji ćete npr. proći kroz zavoj, to je tek prvo zrnce priče koja kreće u sada već poznatom smjeru - k potpuno autonomnim automobilima. A, priča prva u tome svakako su vozila koja se mogu sama parkirati.

Tijekom posljednjih godina nekoliko je velikih svjetskih proizvođača automobila predstavilo svoje sustave samostalnog parkiranja. Prisjetimo se, još je u siječnju 2012. Ford objavio kako ima više od 100.000 narudžbi za svoj sustav aktivn epomoći pri parkiranju. No, do tada smo na sustave poput ovog već pomalo bili i navikli, a pravu je malu revolucio u lipnju sljedeće godine donio Volvo s najavom sustava autonomnog parkiranja koji omogućava vozaču napuštanje vozila prije nego li je radnja završena. Automobil će, navode Švedi, sam pronaći parkirno mjesto u garaži, a kada se vratite i on će se vratiti na mjesto posljednjeg susreta. Romantično!



Ford je krenuo korak dalje kada je u listopadu 2013. najavio svoj prvi sustav potpuno samostalnog parkiranja vozila, a potom se sličnom idejom pohvalio i Mercedes-Benz u najavi buduće E klase, prikazanoj proteklog srpnja. Korak dalje, u slučaju proizvođača iz Stuttgarta, predstavlja aplikacija koja omogućava da cijeli proces pratimo i njime upravljamo putem pametnog telefona. Konačno, Volkswagen je (također u srpnju) predstavio svoj sustav autonomnog parkiranja povezan sa sustavom indukcijskog punjenja baterija električnih automobila. Dakako, i ovim bi se sustavom trebalo upravljati putem posebmo razvijene aplikacije. Zanimljivo je da, kako navode u VW-u, ovaj sustav koristi off the shelf tehnologiju te je praktički spreman za primjenu.

Desetljeće i pol do automobila koji sam vozi

Ako riječ "automobil" doista znači "samovoz", onda smo bliže ispunjenju punog smisla tog termina nego li ikada. Naime i dok je sustav samostalnog parkiranja tek rješenje koje će omogućiti putnicima da se ne moraju "izvlačiti" iz vozila na uskim parkirališnim mjestima te da ne trebaju sami tražiti slobodno parkirno mjesto (npr. u garaži), vozilo kojim nije potrebno upravljati ultimativni je cilj sve većeg broja proizvođača automobila.

No, možda je najviše "buke" u toj priči podigla tvrtka koja zapravo i ne proizvodi automobile. Google se naveliko raspisao o svom autonomnom vozilu za koje je u svibnju prošle godine objavljeno da ulazi u fazu testiranja. Dakako, Volvo je već ranije s projektom Drive Me demonstrirao način na koji oni vide samostalnu vožnju. I tako je ova priča uzela zalet čije ćemo rezultate vidjeti u ne posebno dalekoj budućnosti. Naime, uz budući Audi A8 također bi trebao doći neki oblik autonomije (demonstriran na konceptu Prologue), slične su najave i za sljedeću generaciju Peugeota 508, a Mercedes-Benz je na ovogodišnjem CES-u predstavio F 015 Luxury in Motion, automobil za koji navode kako nije koncept već "istraživački automobil".

Možda je upravo Dieter Zetsche, prvi čovjek Daimlera AG, najbolje sažeo o čemu se ovdje radi: "Svatko tko je usmjeren isključivo na tehnologiju nije uspio shvatiti kako će autonomna vožnja promijeniti naše društvo. Automobil nadilazi ulogu prijevoznog sredstva te će u konačnici postati pokretno mjesto življenja". Dakako, do tog je trenutka još dug i podosta trnovit put, no F 015 je stvaran i funkcionalan. Uostalom, na ovogodišnjem smo IAA salonu imali prilike sjesti u taj prototip i uvjeriti se u njegovu funkcionalnost. Okruženi velikim zaslonima osjetljivim na dodir, u svakom trenutku možemo primati i slati informacije, a automobil sve ostalo (vezano uz vožnju) radi sam. U Mercedes-Benzu predviđaju kako će ovakva ideja postati realnošću do 2030. godine, no dakako, do tada je potrebno preskočiti još niz prepreka od kojih mnoge nisu tehničkog karaktera.

Naime, potrebno je zakonski regulirati što i kako s autonomnim automobilima u javnom prometu i tu će, sada je već izvjesno, poluautonomna vožnja predstavljati prvi prijelazni korak. U toj varijanti priče, vozač i dalje ostaje na svom "radnom mjestu", no tek s pomoćnom ili nadzornom ulogom. Potpuno autonomni automobil, poput Mercedes-Benza F 015 omogućava svojim putnicima da okrenu sjedala jedni prema drugima, premda su tu i dalje upravljač i papučice, no rezervirani tek za trenutke kada se zaželite vožnje.

Koncepti ukazuju na budućnost

U mnoštvu konceptnih automobila predstavljenih na ovogodišnjem salonu u Frankfurtu, neki su ipak odskakali od ostatka ponude. Bilo da je riječ o doista inventivnim rješenjima ili pak bliskosti s potencijalnom produkcijskom izvedbom, tri su nam se prototipa dopala.

Za početak, tu je Mazda Koeru, koncept SUV / crossover automobila koji je prvenstveno zanimljiv stoga što bi praktički u neizmijenjenom obliku mogao ići u serijsku proizvodnju. Ovaj koncept dimenzija od 4600 x 1900 x 1500 mm predstavlja sljedeći mazdin korak u priči o SkyActiv tehnologiji i najvjerojatniji je prototip budućeg modela CX-7. Zanimljivo je da Koeru već na prvi pogled jasno pokazuje o kojoj se marki automobila radi, sustavno slijedeći i razvijajući trademark proizvođača iz Hiroshime - dizajnerski jezik Kodo.

Pod terminom Open air crossover, Citroën je pak predstavio koncept nazvan Cactus M. Riječ je o automobilu napravljenom na osnovi crossovera Cactus, no sada s dvojim vratima i platnenim krovom koji avanture željni mogu upotrijebiti kao šator. Slovo "M" u nazivu ovog koncepta priziva sjećanja na popularni Méhari, a u Frankfurtu prikazani prototip zapravo i dosta uvjerljivo slijedi filozofiju te automobilske legende. Ipak, iz Citroëna za sada nema potvrde hoće li se ovaj zanimljivi automobil za slobodno vrijeme naći u proizvodnji, bilo u prikazanom ili nekom sličnom obliku. No, poznato je kako francuska marka namjerava proširiti svoju ponudu. Stoga...

Koncept koji zasigurno u prikazanom obliku nećemo vidjeti na cestama, no koji prikazuje neka doista intrigantna rješenja bio je predstavljen na prebogatom izložbenom prostoru Mercedes-benza. Riječ je o vozilu prigodnog naziva Concept IAA (Intelligent Aerodynamic Automobile) za koji možemo reći da je pravi Transformer ili još preciznije, Shape shifter. Ova studija, zapravo, prikazuje smjer u kojem će se kretati budući luksuzni modeli Mercedesa, a ujedno i demonstrira neka napredna tehnička rješenja.

Ovaj coupe s četvorim vratima kao glavni naglasak donosi gotovo nevjerojatnu vrijednost koeficijenta otpora zraka od tek 0,19 (u dizajnerskom modu 0,25) što je omogućeno posebnim površinama koje mijenjaju oblik automobila kako bi se, ovisno o brzini kretanja, optimizirala aerodinamička svojstva. Tu transformaciju u Mercedes-Benzu nazivaju "promjenom između dizajnerskog i aerodinamičkog moda", a radi se o sustavu automatskog aktiviranja prednjih i stražnjih panela koji produžuju vozilo za dodatnih 390 mm otraga i 25 mm sprijeda, pri brzinama višim od 80 km/h. Tu su i posebni naplaci koji također mijenjaju oblik kako bi se bolje prilagodili aerodinamičkim zahtjevima.



Concept IAA je dug 5040 mm (u Design modu), širok 1995 te visok 1305 mm, a međuosovinski mu razmak iznosi 2975 mm. Pokreće ga hibridni pogonski sklop kojeg čine benzinski i električni motor čija kombinirana snaga dostiže 280 KS. To je dovoljno da ovaj model ubrza do elektronički ograničene najveće brzine od 250 km/h. Električna autonomija se kreće oko 65 km.

Nekoliko informacija, za kraj...

Premda smo cijeli tekst prikaza ovogodišnjeg, 66. međunarodnog salona automobila u Frankfurtu "potrošili" na nove tehnologije i konceptne automobile (uostalom, slogan ovogodišnjeg salona IAA je Mobilnost povezuje i ukazuje na trendove umrežavanja i autonomne vožnje), to svakako ne znači da je nedostajalo novosti. Brojni novi serijski automobili svoje su mjesto našli na gotovo svim izložbenim prostorima i lako možemo zaključiti da je budućnost automobila doista blještava.

Salon automobila u Frankfurtu, koji je na svečanoj ceremoniji otvorila njemačka kancelarka Dr. Angela Merkel, ove je godine prikazao čak 219 svjetskih premijera s područja automobilske i prateće industrije (za trećinu više od prošlog izdanja salona IAA) te 26 europskih premijera. Svoje je proizvode i usluge predstavilo 1103 izlagača iz 39 svjetskih zemalja, na ukupnoj izložbenoj površini od 230.000 kvadratnih metara. I, da. Kako su svojedobno i najavili, u Volvu su se odlučili povući s automobilskih salona. Kinesko-Švedski proizvođač tako nije nastupio na ovogodišnjem IAA.

Međunarodni salon automobila IAA (Internationale Automobil-Ausstellung) održava se na sajmišnom prostoru u Frankfurtu na Majni. Najveći njemački salon automobila postoji već više od 116 godina, a sve je počelo 1897. kada je u berlinskom hotelu Bristol posjetiteljima predstavljeno 8 automobila. Od 1991. frankfurtski Salon automobila prešao je u bijenalni ritam, a izmjenjuje se s međunarodnim salonom u Parizu.

Na adresi Ludwig-Erhard-Anlage 1, 60327 Frankfurt am Main, međunarodni salon automobila IAA svoja je vrata predstavnicima medija otvorio 15. i 16. rujna, a za javnost je otvoren od 17. do 27. rujna. Cijena ulaznice iznosi 16 Eur vikendom te 14 Eur radnim danom. Radno vrijeme salona je od 9 - 19h radnim danom i vikendom. Službene stranice međunarodnog salona automobila u Frankfurtu možete pronaći na adresi: iaa.de



---

Zahvaljujemo tvrtki Opel Southeast Europe koja nam je omogućila da put do Frankfurta prijeđemo za upravljačem Opel Insignie.