Usvojen je Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa do 2030. godine
Osnovni je cilj Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine smanjenje broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu za 50%
Vlada Republike Hrvatske na svojoj je sjednici u četvrtak usvojila službeni dokument “Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine” kojem je svrha unaprijediti sigurnost i smanjiti broj teških prometnih nesreća i poginulih osoba u prometu u ovom desetljeću.
-- tekst slijedi nakon oglasa --
“Opći cilj Nacionalnog plana koji danas predlažemo je usmjeren na smanjenje broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu za 50 posto”, rekao je tom prigodom ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Pored glavnog cilja, tu je i posebni cilj – unaprjeđenje sigurnosti cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj, koji se planira ostvariti provedbom čak 190 aktivnosti razdijeljenih u tri osnovne kategorije (edukacijske, inženjerske i zakonske).
Sredstva za provedbu Nacionalnog plana osigurat će se iz više izvora – iz državnog proračuna, posebnim ugovorom stručnih organizacija i osiguravajućih društava s MUP-om, sredstvima prikupljenim od donacija te po prvi puta iz fondova Europske unije. Nositelj provedbe plana je MUP koji će za te svrhe imenovati posebnu Radnu skupinu.
Mobiteli gori od alkohola
Ove je godine, do ovoga tjedna, zabilježeno povećanje broja poginulih osoba za 13,1% (19 osoba više), smanjenje broja teško ozlijeđenih osoba za 0,9% i povećanje broja lakše ozlijeđenih osoba za 16,9%.
Slijedom toga, MUP će nastaviti s pojačanim policijskim postupanjima i u nastavku godine te će aktivnosti usmjeravati na nadzor i sankcioniranje tzv. “četiri glavne ubojice u prometu” – brzinu, alkohol, mobitel i sigurnosni pojas. Posebna pozornost posvetit će se kontroli mladih vozača, motociklista, biciklista te recidivista kad je riječ o prometnim prekršajima.
”Vidimo da se zbog brzine događa gotovo 50 posto prometnih nesreća. Ali i sve ovo drugo jako utječe. Korištenje mobitela, za koji građani misle da nije veliki prekršaj, jako utječe na to, pa u nekom trenutku postaje i gori prekršaj od alkohola. Iz godine u godine se broj vozača pod utjecajem alkohola smanjuje i držimo ga pod kontrolom”, izjavio je za Dnevnik.hr Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a.