Na Farskim otocima izgrađen podmorski tunel – s kružnim tokom

Na Farskim otocima izgrađen podmorski tunel – s kružnim tokom

Protekloga vikenda otvoren je prvi u svijetu podvodni kružni tok, u sklopu podmorskog tunela koji spaja tamošnje otoke Streymoy i Eysturoy. Jedinstvena konstrukcija i atraktivan dizajn čine ovaj podmorski rotor jednim od najatraktivnijih u svijetu, a samo je tri puta skuplji od rotora u zagrebačkom Remetincu

Nakon tri godine izgradnje, protekloga je vikenda otvoren novi tunel na Farskim otocima. Nije to samo po sebi ništa posebno, ovo otočje već se godinama polako povezuje podmorskim tunelima, a ovaj 11 kilometara dugi tunel samo je dio veće mreže. Omogućit će vozilima brže putovanje između otoka Streymoy i Eysturoy, pa će se na toj relaciji, skraćenoj s 55 na 17 kilometara, umjesto dosadašnjih sat i 14 minuta voziti tek 16 minuta. No, ni to nije ništa novo niti posebno – ono što posljednji tunel izdvaja od drugih jest činjenica da je to prvi podmorski tunel u svijetu koji u sebi ima i – podmorski kružni tok.

Kako bi ga učinili atraktivnijim, dizajneri su ga osmislili da naliči na meduzu, s velikim zakrivljenim potpornim stupom u sredini, te su ga osvijetlili i obojali projekcijama. Sve na kraju izgleda kao da se vozite unutar staklenog tunela, a iznad vas kao da se vidi more. U sredini je postavljena skulptura koja prikazuje ljude u tradicionalnom folklornom plesu Farskih otoka, sve je puno lokalne i globalne simbolike, a inženjerski ovaj tunel nije nimalo manje impresivan.

Mreža tunela na najdubljem je dijelu smještena 187 metara ispod površine mora i danas se sastoji od čak 19 tunela nastalih od 1960-ih godina na ovamo.

Podmorski rotor koštao je, zajedno s 11-kilometarskim tunelom, oko 150 milijuna eura. Financirale su ga danske su vlasti, čija su Farski otoci autonomna pokrajina, kroz kredite i vlastita sredstva namijenjena za unaprjeđenje prometne povezanosti stanovnika ovog otočja. Investiciju si planiraju vratiti naplatom tunelarine u iznosu od 75 kruna (otprilike isto toliko kuna).

“Ugradili smo više od 500 kilometara raznih kabela, 99 radara, 110 kamera, devet pumpnih postrojenja, kompletnu rasvjetu, kao i efektno osvjetljenje središnjeg rotora”, izjavio je za Slobodnu Dalmaciju jedan od suvlasnika tvrtke koja je gradila tunel, Senad Bišćević.

Ako vas je priča o milijunima i kružnom toku podsjetila na priču o zagrebačkom rotoru, podsjetimo da je njega Grad Zagreb, uz pomoć države i EU fondova, platio 331,6 milijuna kuna, odnosno oko tri puta manje nego što je koštao projekt na Farskim otocima. No, mi se remetinečkim rotorom barem vozimo – besplatno.

Podijeli:
1