Kako je Norveška došla do 90% prodaje elektrificiranih vozila?

Kako je Norveška došla do 90% prodaje elektrificiranih vozila?

Tijekom 2021. godine tek jedan od deset prodanih automobila u Norveškoj nije imao barem djelomično električni pogon - dvije trećine bili su baterijski model! A prije samo deset godina tržištem su vladali dizelaši. Kako i zašto?

Norveška je već godinama svjetski lider u prihvaćanju električnih i elektrificiranih automobila, unatoč hladnoj klimi (koja utječe na iskoristivi kapacitet baterija) i ogromnim državnim prihodima od vađenja nafte.

-- tekst slijedi nakon oglasa --

Prije samo deset godina u ovoj nordijskoj zemlji 75% prodaje novih vozila činili su dizelaši, a danas ih se prodaje tek nešto više od 2%. Ova smjena, iako drastičnija, u skladu je s europskim trendovima.

No, pogledamo li prodaju električnih modela, vidljiv je streloviti rast posljednjih godina, kakav nije zabilježen nigdje drugdje. Što je, dovelo do njega, i kako bi se on mogao preslikati na druge zemlje? Neke odgovore ponudio je britanski Guardian.

Splet okolnosti i novac

Prva okolnost koja je Norvešku stavila u povoljan položaj jest njezino bogatstvo. Njihov nacionalni proračun desetljećima se puni od prodaje nafte, a vlastodršci viškove ulažu u poseban fond kojim mogu poticati razvoj novih tehnologija ili druge inicijative. Životni je standard također iznimno visok, pa si veći broj stanovnika može priuštiti skuplji automobil. No, to je daleko od kompletne priče.

Drugi faktor za prihvaćanje elektrifikacije vozila jest sentiment javnosti. Njega je, pomalo bizarno, još devedesetih godina prošlog stoljeća u ovom smjeru pokrenuo pjevač grupe A-Ha, Morten Harket, kada je Fiat Pandu opremio elektromotorom i vozio se suprotno svim pravilima. Nije plaćao parking, cestarine i kazne, navodeći da ne zagađuje okoliš.

Zbog izbjegavanja kazni Pandu mu je policija višekratno bila zaplijenila, ponudila na aukciji, a on ju je svaki puta iznova otkupljivao i nastavljao s građanskim neposluhom. To je u konačnici dovelo do toga da vlasti oslobode vlasnike električnih vozila brojnih naknada i cestarina, vezanih primarno uz fosilna goriva i zagađenje.

Značajna uloga države

I potom na scenu stupa država. Na prijelazu stoljeća postupno su ukidani PDV od 25% na uvezena električna vozila, registracijske naknade, cestarine, plaćanje parkiranja, da bi naposljetku vlasnicima električnih vozila bilo dozvoljeno voziti se i posebnim prometnim trakama za autobuse. Država je investirala i u 16 tisuća javnih punionica. Javnosti je to sve poslalo jasnu poruku – do 2025. će, sada je to gotovo sigurno, Norveška postati prva zemlja svijeta sa 100%-tnim udjelom novih elektrificiranih vozila u prodaji.

Za kontekst – u 2021. godini udio baterijskih električnih automobila u prodaji bio je 67%, plug-in hibridi dosegnuli su dodatnih 23%, a najprodavaniji automobil bio je Teslin Model 3 s preko 12.000 primjeraka.

Podijeli:
1