Croatia E-mobility Forum okupio predstavnike autoindustrije i vladajućih u raspravi o e-vozilima

Croatia E-mobility Forum okupio predstavnike autoindustrije i vladajućih u raspravi o e-vozilima
tekst: Sandro Vrbanus

Na skupu je bilo riječi o privlačenju investicija autoindustrije u Hrvatsku, ali i o trenutačnom stanju tržišta električnih automobila i prateće infrastrukture

Jučer je u zagrebačkom hotelu Esplanade održan skup Croatia E-mobility Forum, u organizaciji Jutarnjeg lista i Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, koji je privukao nekoliko stotina zainteresiranih kako iz automobilske industrije, tako i iz lokalne i državne uprave.

Uvodno predavanje održao je Mate Rimac, čija je osnovna tema bila pojasniti kako privući strane investicije u području autoindustrije u Hrvatsku.

Govorio je o problemima s kojima se investitori suočavaju u našoj zemlji, ali je i na primjeru svoje kompanije pokazao da se kapital itekako može privući. Kako ne bi govorio “na pamet” i iznosio paušalne stavove o stanju u Hrvatskoj, Rimac se poslužio studijom koju su u njegovoj kompaniji izradili, a tiče se upravo privlačenja kapitala. Ova studija odgovara na pitanje “Zašto autoindustrija ne postoji u Hrvatskoj?”, a nekoliko zanimljivih podataka iz ove vrlo detaljne analize nakon konferencije objavio je njezin organizator.

Razlozi za nepostojanje značajne prisutnosti automobilskih proizvođača i njihovih dobavljača u našoj zemlji mogu se svesti na nekoliko osnovnih. Od visokih poreznih stopa kojima se oporezuju visoke plaće inženjera, preko izostanka proaktivnih državnih mjera okrenutih ka privlačenju investitora, pa sve do malih ulaganja u obrazovanje i infrastrukturu. Zbog svega toga, zaključuje Rimac, Hrvatska nije konkurentna u odnosu na druge zemlje u okruženju pa investitori radije odlaze u Mađarsku, Češku, Slovačku, Sloveniju ili Srbiju.

Strujni udar

Prva panel rasprava “Strujni udar” za temu je imala tržište električnih automobila u Hrvatskoj. Sudionici panela bili su Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zvonimir Marinović, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave,  Branko Kondić, direktor autokuće LMG te Robert Gogić, voditelj Homologacije i zaštite okoliša u Porsche Croatia.

Kao problemi koji koče širenje dostupnosti električnih automobila i ostalih oblika e-mobilnosti istaknuti su ponekad krivo postavljeni modeli poticaja (“najbrži prst”, poticanje stranih proizvođača, i sl.), kao i nelogični obračuni posebnog poreza (trošarine) kojima se više potiče kupnja starijih vozila na fosilna goriva nego novih, ekološki orijentiranih električnih i hibridnih automobila. Tu je i manjak punionica, kao i nedostatak jasne državne strategije e-mobilnosti.

Dubravko Ponoš iz FZOEU kazao je kako su ovogodišnji poticaji za električna vozila razgrabljeni u nekoliko minuta, te kako je oko 50% sredstava otišlo na sufinanciranje kupnje električnih bicikala – pa u tome vidi pozitivan pomak jer se potiču i neki domaći proizvođači. Najavio je i da će Fond 8.5. pokrenuti natječaj za sufinanciranje izgradnje punionica, a 23.5. natječaj za sufinanciranje kupnje električnih vozila za tvrtke i lokalnu samoupravu.

Strujni krug

Pod nazivom “Strujni krug” održana je druga panel rasprava dana. Sudionici su bili Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliše i energetike, Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Richard Ferrer, voditelj inovacijskog tima Izvršne agencije za inovacije i mreže Europske komisije, Dino Novosel, Head of E-mobility iz Hrvatskog Telekoma te Domagoj Puzak, voditelj tima za e-mobilnost HEP-a.

Zadaća panelista bila je odgovoriti na pitanje “je li prvo bila kokoš ili jaje”, odnosno treba li prvo izgraditi punionice pa tek onda ulagati u vozila, ili obratno. Čuli smo kako će država kroz razne projekte ministarstava snažno početi poticati izgradnju e-punionica za vozila, potičući tako domaću industriju i turizam. U planu je otvaranje nešto preko 700 punionica do kraja 2020., a za sada je Hrvatska u skladu s planovima što se tiče njihovog broja.

Predstavnik HEP-a kazao je kako je njihova kompanija mnogo naučila od 2014. otkako se bave e-mobilnošću, tj. shvatili su da tu ima više od obične isporuke električne energije. Osim što priključivanje većeg broja vozila na punjače tijekom dana može značajno pozitivno utjecati na stabilnost elektroenergetske mreže, uz punionice se otvaraju i drugi načini ostvarivanja prihoda.

No, ulaganje u punionice nosi sa sobom i veće fiksne troškove (poput onih angažirane snage), pa se i isplativost računa potpuno drugačije nego kod, primjerice, benzinskih postaja. Gospodarski subjekti koji će se baviti punionicama moraju na umu imati da je u procesu promjena paradigme, i da će punjenje vozila postati sve češće – što treba znati i moći iskoristiti postavljanjem punjača na više dostupnih mjesta i širenjem njihove pristupačnosti.

Osim što će nastaviti s poticajima za kupnju vozila i izgradnju punionica, predstavnici države najavili su i kako će Vlada ubuduće zagovarati (i poticati) stvaranje flota električnih vozila za dijeljenje prijevoza i taksi službe. Isto tako nastavit će inzistirati na sve većoj prisutnosti “zelene” električne energije u proizvodnom miksu, slično kao i do sada – regulativom koja nalaže da se sav tramvajski i željeznički promet napaja strujom isključivo iz obnovljivih izvora, što je već na snazi.

Čulo se i ponešto kritike na nedovoljno ambiciozno postavljene politike i strategije e-mobilnosti, a koliko će ih vladajući prihvatiti i implementirati, vidjet će se vjerojatno sljedeće godine na novom Croatia E-mobility Forumu.

Podijeli:
1