Na Auto@2030 Adria konvenciji Mate Rimac najavio velike vijesti

Na Auto@2030 Adria konvenciji Mate Rimac najavio velike vijesti

Vjeruje se kako će se u sljedećih 10 godina autoindustrija promijeniti više nego u dosadašnjih 130 godina, uz veliku digitalizaciju. Aute ćemo sve manje posjedovati, a generalno će postati i 'skupa roba'

Kao što smo i najavili prije nekoliko dana, jučer je u Zagrebu, fizički te online, održana Auto@2030 Adria konvencija u organizaciji Swiss School of Business and Management Geneva (SSBM). Tako su se na jednom mjestu okupili vodeći europski i regionalni lideri autoindustrije koji su predstavili globalne mega trendove i primjere najboljih praksi. Isto tako bila je to prilika za usporedbu razvijenijih europskih tržišta s našim, hrvatskim kao i najava onog što nas očekuje u narednom periodu.

-- tekst slijedi nakon oglasa --

Gost iznenađenja, koji je vrlo kasno potvrdio svoje sudjelovanje na konvenciji, bio je glavom i bradom Mate Rimac. Mate je istaknu kako je svom poduzetničkom putu žali jedino što je previše analizirao konkurenciju jer je trebao više raditi po svom, te da još uvijek nije ostvario svoju viziju. Smatra kako ga je to gledanje drugih i dosta usporilo, te da bi prije postigao neke stvari da je prije počeo raditi po svome. Isto tako, smatra kako ljudi nisu svjesni koliko će se autoindustrija promijeniti, te da će se desiti nešto slično kao što se u 15 godina promijenilo tržište mobitela. Jasno je kako niti Mate sada ne može puno toga znati, konkretne stvari koje će se, odnosno u kojim smjerovima promijeniti, no vrijeme će pokazati. Na spomen nedavnih natpisa kako će bi Rimac Automobili uskoro mogli izaći na burzu, istaknuo je kako to nije vijest koja je došla iz kompanije, te da se razmišlja o mnogim stvarima te ujedno i najavio kako će za tri tjedna uslijediti je objava jedne velike vijesti!

Investirano 330 milijardi dolara

Jedna od misli izraženih na konferenciji je i kako će se u sljedećih 10 godina autoindustrija promijeniti više nego u dosadašnjih 130 godina. Radi se o velikim promjenama u poslovanju čiji su glavni pokretači potreba za smanjenjem emisija CO2 i promjenama očekivanja kupaca što je utjecalo na ubrzani razvoj električnih vozila i digitalizacijom. Od 2010. investirano je 330 milijardi dolara u razvoj autonomne vožnje, pametne mobilnosti, električna vozila i povezivost vozila.

‘Transformacija poslovanja autoindustrije koja je u tijeku, nije samo u digitalnim alatima ili procesima, nego prvenstveno u ljudima, odnosno njihovoj spremnosti na promjene i donošenju pravilnih odluka u pravo vrijeme. Školski primjeri uspona i pada poput Nokije ili Kodaka primjenjivi su i danas. Naime, upravo su u Kodaku izmislili digitalnu sliku, ali to nisu znali iskoristiti za boljitak kompanije koja je u međuvremenu s velike tvrtke spala na vrlo malu. Isto tako niti u Nokiji, svojedobno najvećem proizvođaču mobitela na svijetu, nisu uspjeli odgonetnuti što kupci žele, pa su isto tako gotovo propali, i danas su vrlo mali, nebitan igrač na tržištu.

Simetrična konkurencija velikih autoproizvođača nestaje, te uz njih, na autoscenu nastupaju novi poslovni modeli s novim igračima poput Googleovog Waymoa ili Applea. Ujedno, nekadašnji klasični konkurenti poput tri premium svjetski poznata auto brenda surađuju s Intelom, Boschom, Continentalom i Pioneerom investirajući u tvrtke poput Here Technologies koja se bavi digitalnim mapama i servisima lokacijskih podataka’, izjavio je Damir Gavran, predavač SSBM-a predmeta digitalne transformacije i inovacije.

Porast potražnje za električnim vozilima

Prema JATO Dynamics, jednoj od vodećih kompanija u svijetu koja se bavi automobilskom poslovnom inteligencijom, tehnologija vezana uz elektrificirana vozila je konačno globalno dostupna svima onima koju su je spremni prihvatiti i adaptirati se na promjene. Po prvi puta u povijesti stvorena je i infrastruktura koja može podržavati tu tehnologiju. U 2020. prodano je u svijetu više od dva milijuna električnih vozila, od toga gotovo 1,6 milijuna u Kini, SAD-u, Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

Na EU tržištu gdje je prošle godine prodano 646.000 električnih vozila, najveći tržišni udio ta vozila drže u Norveškoj 43,84% i Nizozemskoj 17,27%, dok je najniži u Poljskoj 0,74% i Grčkoj 0,80%. U istom periodu od ukupno 43.803 novo registriranih automobila u Hrvatskoj, električnih vozila je svega registrirano 537 što iznosi 1,23% tržišnog udjela. Za usporedbu, u prvom kvartalu ove godine EU tržišni udjel električnih vozila već premašuje 6%.

O tome da u Hrvatskoj postoji velika zainteresiranost za kupnju električnih vozila dosta pokazuje nedavno otvoreni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje, a 90 milijuna raspoloživih kuna je rezerviranu u svega nekoliko sati. Osim poticaja kao ključne poluge u razvoju prodaje ovog segmenta vozila, nezaobilazna je i infrastruktura, točnije mreža punionica gdje Hrvatsku očekuje veliki posao ne bi li relativno skromnu raspoređenost punionica približila brojkama susjednih zapadnoeuropskih zemalja.

Tako dolazimo do podatka kako u Hrvatskoj imamo 14 punjača na svakih 100 kilometara autoceste, dok recimo susjedna Mađarska ima 15, Slovenija 17, Njemačka 57, Austrija 77, a najdalje je otišla Norveška koja ima njih čak 989. Koliko će struja, pogotovo ona ‘zelena’ biti tražena u automobilskom svijetu pokazuje nam podatak kako za 150.000 električnih vozila potrebno je 353.000 MWh električne energije na godišnjem nivou. To je prosječna godišnja proizvodnja hidroelektrane Orlovac. To je samo jedan od pokazatelja kako se brojna ministarstva i ustanove moraju vrlo brzo ozbiljno pozabaviti ovim temama.

Upravo je u maloprije spomenutoj Norveškoj protekli mjesec zabilježen rekordan broj prodanih elektrificiranih vozila koji sad čine 80% ukupne prodaje vozila. Tajna uspjeha je dugoročno planiranje odnosno predvidljivost i sigurnost u svim sustavima poticaja kako bi kupci, trgovci i uvoznici mogli investirati u električna vozila. Od 2010. do 2017. za električna vozila u Norveškoj nije se obračunavao PDV niti trošak registracije, moglo ih se slobodno voziti u trakama ceste rezervirane za autobuse i taksije, besplatne su cestarine za autoceste, besplatan parking, besplatan trajekt te besplatno punjenje. Ujedno, porezna olakšica za kupnju električnih službenih vozila iznosila je 50%.

Traži se reakcija države!

Na konferenciji je istaknut i jedan veliki paradoks. Naime paralelno s velikim državnim subvencijama za kupnju elektrificiranih vozila, još se uvijek dozvoljava uvoz rabljenih vozila koja jedva da udovoljavaju zastarjeloj ekološkoj normi motornih vozila za emisije ispušnih plinova Euro3, tako da se ekološka slika Hrvatske i dalje značajno pogoršava.

Sve se više spominje i popularizira najam, a ne vlasništvo nad vozilima. ‘Britanski Netflix’ za električna vozila Onto donosi primjer mjesečne pretplate na električna vozila, najveći su u Europi. Oni posjeduju i najveću flotu električnih vozila u Ujedinjenom Kraljevstvu, i to sve putem aplikacije. Planiraju se i geografski širiti, a mnogo potencijala recimo vide u Danska. Naime oni su prva država koja je zabranila prodaju benzinskih i dizelskih automobila do 2025., dok je još 5 europskih država to odlučilo učiniti 2030. godine.

Sigurni su da je budućnost autoindustrije u 2030. električna, što je ogromna prilika i potencijal za rast kompanija koje će usvojiti ovaj novi način poslovanja. Poruka je to i za naše uvoznike i distributere koji su raspravili na panelu konvencije o tome kako električna vozila mijenjaju poslovanje jer su skuplja, s nižom maržom i manjim troškovima servisa.

Pored svega toga, nove generacije kupaca donose i nove potrebe odnosno trendove u svijet autoindustrije. Mijenjaju se i trendovi kupovine vozila, to sve više u korist online kupnje, i to zbog bolje cijene, lake usporedbe cijena ili uštede vremena.  Online prodaja automobila se razvija u smjeru da se saloni automobila preseljavaju putem Interneta u dnevne boravke kupaca u realnom vremenu i kanalima koje kupac želi poput video chat aplikacija uz online dokumentaciju i financijske transakcije.

Ljudi i dalje ključ uspjeha

Dobro znamo kako je Google ogromni alat za pretraživanje, a ujedno je i globalni lider za oglašavanje u autoindustriji. Sukladno tome svoje je izlaganje, naravno online, preko aplikacije imao i dr. Christian Richter iz Googlea. Optimizacija marketinškog ROI-ja, digitalizacija putovanja kupca, povećanje prodaje uz pomoć umjetne inteligencije te aktivacija šireg ekosistema poput monetizacije podataka povezanih automobila prema trećim stranama su samo neka od novih područja koja su spomenuta u Googleovoj prezentaciji kao prilika za implementaciju novih poslovnih modela s potencijalom za rast. Ipak, važna je još jedna misao Richtera: ‘Tehnologija je bitna, no od tehnologije, još su bitniji ljudi. Način na koji se ljudi i vodstva kompanija nose s tehnologijom, kako se ona koristi, kako napraviti da funkcionira u organizaciji te kako promijeniti svoju organizaciju da radi bolje s tehnologijom’.

Svoje poslovne modele, dvije online platforme prodaje automobila, predstavili su britanski carwow i hrvatski Neostar. carwow je novo automobilističko digitalno prodajno mjesto koje omogućuje korisnicima da pročitaju recenzije, konfiguriraju automobil, raspitaju se i u konačnici kupe svoje vozilo. U prvom kvartalu 2021. carwow je odgovoran za 13% ukupne prodaje novih automobila u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ujedno najveći su svjetski automobilski YouTube kanal s oko 80 milijuna pregleda mjesečno. Neostar koji je ponudio nov način online kupnje, prodaje i servisiranje rabljenih vozila. Na tržištu je šest mjeseci, rezultati su jako dobri, a što ostavlja prostora na nastavak širenja na veća i zahtjevnija tržišta.

Za masovni prelazak na električna vozila ključno je: dugoročna predvidljivost sustava poticaja, čista proizvodnja struje, razvoj infrastrukture, zajednički nastup uvoznika i trgovaca automobila prema javnim dionicima, te usvajanje i razvoj novih modela prodaje koji će donijeti trgovcima alternativne prihode kako bi uspješno pratili promjene na tržištu i promjene u ponašanju kupaca. Zaključak Auto@2030 Adria konvencije je: budućnost automobila u 2030. jeste električna što je velika poslovna prilika za nove tvrtke, ali i za one tradicionalne koje su voljne usvojiti promjene kao prilike za rast.

Podijeli:
1