Cijena goriva prati tržište sirove nafte, ali trošarine nas ubijaju

Cijena goriva prati tržište sirove nafte, ali trošarine nas ubijaju
tekst: Vinko Krištić

Koliko nam država uzima?

Potaknuti trenutačnom situacijom na tržištu (prije svega, izostankom dogovora o očuvanju cijene sirove nafte između pojedinih izvoznica) i posljedičnim drastičnim snižavajem cijene barela u prodaji, istražili smo kako se kreću cijene energenata na domaćem tržištu - prate li one cijene sirove nafte i kakvi smo po tome u usporedbi s ostalim državama članicama EU.

Kretanje cijena goriva vječita su peripetija i tema koja je uvijek aktualna i koja je često povod za pljuvanje po državi, poreznom sustavu i naftnim kompanijama, ali i bijes nad politikom svjetskih velesila, globalnim katastrofama i epidemijama. Svi mi izravno ili neizravno ovisimo o nafti kao neobnovljivom izvoru energije. Osim što poskupljenje barela sirove nafte vodi neminovno ka većim izdacima u vidu hrane za limenog ljubimca, lančanom reakcijom dolazi do inflacije ostalih cijena te poskupljuju i svi proizvodi odnosno usluge u čiju je cijenu ugrađen trošak transporta ili proizvodnje za koju su opet potrebna fosilna goriva.

Cijena sirove nafte fluktuira ovisno o tome „kako vjetar puhne“, hoće li se neki svjetski moćnici malo jače posvađati, hoće li nekome od njih poletjeti prst prilikom tipkanja statusa na Twitteru, hoće li izbiti oružani sukobi i revolucije u zemlji izvoznici nafte, hoće li se neka svjetska banka prezadužiti i bankrotirati, hoće li nam doći globalna pandemija u obliku coronavirusa, itd. Istina je da se svjetske rezerve sirove nafte polako, ali sigurno bliže svojem kraju i da smo prisiljeni tražiti nove obnovljive oblike energije, no s druge strane, istina je i da mnoge zemlje koje posjeduju bogata nalazišta vrlo rado kalkuliraju, ucjenjuju druge s energentima, ili pak jednostavno ne žele trošiti vlastite izvore, već radije ratuju za tuđe.

Istraživanje na temelju prikupljenih podataka

Kada cijena sirove nafte poraste i kad posljedično poraste cijena naftnih derivata, logičan je zaključak da će cijene posljedično pasti i u obrnutom slučaju – kad padne cijena sirovine. No, je li to stvarno tako? Odlučili smo na temelju sirovih podataka doći do zaključaka. U istraživanju su korišteni sljedeći inputi:

  • Privatni podaci točenja goriva unatrag posljednjih 9 godina. Vaš autor vozi automobil pogonjen na Eurodiesel i redovito je svaki put bilježio datum i mjesto točenja, cijenu goriva te osobnu potrošnju radi osobne statistike. U privatnoj statistici nalazi se gotovo 250 točenja goriva od početka 2011. godine.
  • Javno dostupni podaci o dnevnim cijenama barela sirove nafte na globalnom tržištu
  • Podaci HNB-a o prosječnom mjesečnom tečaju američkog dolara

Metodologija istraživanja

Metodologija je sljedeća – privatni podaci o točenju goriva tj. trenutačna maloprodajna cijena litre Eurodiesela pretvorena je u američke dolare prema srednjem mjesečnom tečaju HNB-a u pripadajućem razdoblju. U statistici je zanemarena činjenica da je ponekad točen „običan“ Eurodiesel, a ponekad kvalitetniji Eurodiesel Premium, Plus, ili kako god već se nazivao. Također, zanemarena je i činjenica da je ponekad gorivo točeno na autocestama tijekom ljeta, gdje je i cijena nešto viša. U obzir nije uzet niti izbor naftne kompanije – od liberalizacije tržišta prije 5 godina činjenica je da kompanije imaju i nešto različite cijene. Bilo kako bilo, uzeli smo u obzir da navedena razlika nije statistički značajna.

S druge strane, preuzeli smo dnevne cijene barela sirove nafte, koje su istaknute u američkim dolarima, te smo izračunali litru sirove nafte u tom trenutku (barel = 158,9872949 litara). Početna točka mjerenja bio je datum 21. siječnja 2011. kad je cijena Eurodiesela iznosila 8,57 kn (prema srednjem tečaju 1,55 $), dok je cijena barela sirove nafte iznosila 89,11 $ tj. 0,56 $ po litri. Iako sirova nafta nije Eurodiesel, ipak značajno utječe na njegovu krajnju cijenu, a gledajući samo cijenu po litri, razlika između glavne sirovine i gotovog proizvoda iznosila je 0,99 dolara.

Posljednja točka mjerenja bilo je točenje goriva 9. ožujka 2020. kad je cijena Eurodiesela iznosila 8,93 kn (1,36 $), dok je cijena barela sirove nafte pala na 32,12 $ (0,20 $ po litri). Razlika u cijeni sada je 1,16 $. Dakle, cijena barela gotovo je tri puta niža, a cijena litre Eurodiesela viša je za 36 lipa – razlika u cijeni po litri je 17 centi (1,16 kn) viša nego tada.

Drugim riječima, da su trošarine i PDV jednaki kao tada, litra Eurodiesela danas bi trebala iznositi 7,77 kn. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je trošarina na dizelsko gorivo početkom 2011. iznosila 2,20 kn/l, a PDV 23%, dok danas trošarina iznosi 3,06 kn/l, a PDV 25%, dolazimo do zaključka kako je razlika u cijeni tada i danas (1,16 kn) gotovo jednaka razlici koju čini visina trošarine i PDV-a. Korelacija kod kretanja cijena sirove nafte i Eurodiesela očigledno postoji, a razlika se povećava isključivo radi sve viših „državnih potreba“.

Rezultati istraživanja cijena goriva

Analizirajući razdoblje od 2011. do 2020. godine saznali smo da je najviša razlika u cijeni između litre sirove nafte na globalnom tržištu i litre Eurodiesela u Hrvatskoj iznosila 1,21 $ (kolovoz 2011.). Cijena litre Eurodiesela u Hrvatskoj tada je iznosila 9,24 kn (9.8.2011.), prosječna cijena barela sirove nafte iznosila je 94 dolara, ali je i tečaj američkog dolara bio samo 5,19. Uzimajući u obzir navedeni tečaj, razlika u cijeni iznosila je 6,28 kn.

Najniža zabilježena razlika u cijeni bila je 0,86 $ (siječanj 2016.). Cijena litre Eurodiesela u Hrvatskoj tada je iznosila 7,27 kn (23.1.2016.), prosječna cijena barela sirove nafte iznosila je 32 dolara (što je slično današnjoj razini), ali je i tečaj američkog dolara bio čak 7,04. Uzimajući u obzir navedeni tečaj, razlika u cijeni iznosila je 5,86 kn.

U navedenoj razlici u cijeni uračunat je trošak prerade sirove nafte, proizvodnje naftnih derivata, logistički trošak, trgovačka marža naftne kompanije tj. premija energetskog subjekta, doprinos za ceste i autoceste, trošarine i PDV (25%). Cijena goriva u Hrvatskoj je oko prosjeka za sve članice EU (trenutačno iznosi 1,26 € po litri B7 dizelskog goriva), no treba u obzir uzeti i razliku u kupovnoj moći među zemljama članicama koja ne ide nama u korist. S druge strane, razlike u cijenama među zemljama uvoznicama i izvoznicama nafte je enormna. Primjerice, trenutačna cijena litre dizelskog goriva u Rusiji iznosi 0,65 € (oko 4,88 kn), a u Azerbajdžanu tek 0,32 € (oko 2,40 kn). Zemlje Bliskog istoka nećemo niti spominjati.

Kao što smo rekli, pogled na grafikon govori nam kako korelacija između kretanja cijena sirove nafte i Eurodiesela očigledno postoji, no ipak je potrebno i određeno vrijeme da se maloprodajne cijene prilagode stanju na tržištu. Trošarina i PDV su stavke koje konstantno podižu cijenu goriva na domaćem tržištu. Iako smo generalno ogorčeni visinom trošarine (3,06 kn), treba uzeti u obzir da je i EU svojim direktivama odredila minimalnu cijenu trošarine koja za dizelska goriva iznosi 330 eura za 1000 litara, ili preračunato oko 2,47 kn po litri.

Dakle, država realno ima prostora za spustiti cijenu za oko 50-60 lipa, možda i više od toga ako zagrize u PDV ili druge naknade. Hoće li se to dogoditi u budućnosti, vidjet ćemo. Vođeni iskustvom, ali i visinama trošarine u drugim EU članicama, čisto sumnjamo u takav razvoj događaja, odnosno odgovor je – neće se dogoditi!

Podijeli:
1