Projekt Graham

Projekt Graham
tekst: autonet.hr foto: Transport Accident Commission

Nadčovjek koji može preživjeti sudar

Koliko god mislimo da smo neuništivi, u stvari smo nezamislivo daleko od te ideje. No, što ako evoluiramo? Ako se naša tijela promijene tako da mogu podnijeti blaži sudar? Kako bi smo izgledali? Rezultat ovih pitanja je Graham, potsjetnik na našu krhkost

U suradnji australskog Ureda za prometne nesreće (Transport Accident Commission – TAC), vodećeg kirurga, stručnjaka za istraživanje prometnih nesreća te svjetski poznate umjetnice, 21. je srpnja u Melbourneu otkriven Projekt Graham – interaktivna skulptura što prikazuje čovjeka koji je evoluirao do razine pri kojoj može preživjeti blaže prometne nesreće.

Graham je osmišljen poput čovjeka koji je izmijenjen kako bi bio otporniji na utjecaj opasnih sila što djeluju tijekom sudara, dakako, onih blažih. Naime, istraživanja su pokazala kako ljudsko tijelo može podnijeti sile koje nastaju prilikom nezgoda pri brzinama koje čovjek može sam doseći. Sve ostalo, što uključuje bilo kakvo vozilo, nadilazi mogućnosti našeg tijela.

Glavni protagonisti

Dakako, glavna zvijezda ove priče je Graham, lutak (ili skulptura?), odnosno “edukacijski alat” nastao u okviru programa Towards Zero (Prema nuli) koji prikazuje TAC-ovu viziju budućnosti bez smrtnih posljedica i ozbiljnih ozljeda. Ovaj plan kao osnovne parametre uzima: sigurne prometnice (unaprijeđena infrastruktura), sigurne brzine (pametno osmišljena ograničenaj brzine kojih će se vozači pridržavati), sigurna vozila (naglasak na povećanju razine aktivne i pasivne sigurnosti vozila) te sigurne ljude (odgovornost svih sudionika u prometu). A, bez obzira što se radi o Australiji, vjerujemo da su ove smjernice univerzalno primjenjive u svakom okruženju.

“Ljudi mogu preživjeti udarac u zid u punom trku, no kada govorimo o sudarima koje doživljavamo u vozilima, riječ je o kudikamo većim brzinama. Tako su i sile značajno više, a izgledi za preživaljavanje jednako toliko manji”, naglasio je Joe Calafiore, glavni izvršni direktor TAC-a. “Graham je tu kako bi nas potsjetio koliko smo krhki”, dodao je Calafiore.

U izradi Grahama, glavnu je ulogu imala Patricia Piccinini, umjetnica iz Melbournea koju su savjetovali kirurg iz bolnice Royal Melbourne, Christian Kenfield te stručnjak za istraživanje prometnih nesreća s univerziteta Monash u Melbourneu, David Logan.

UPOZNAJTE GRAHAMA

1) Lubanja

Projekt Graham: lubanja

Jedan od dijelova tijela koji trpe najveće posljedice prilikom prometnih nesreća svakako je glava. Ozljede glave mogu dovesti do značajnih poremećaja, trajnog gubitka pojedinih funkcija te u konačnici i smrti. Tijekom sudara, tijelo je izloženo ogromnim opterećenjima koja mogu dovesti do frakture lubanje. S druge strane, upravo nastanak tih fraktura apsorbira značajan dio energije. Tako lubanja štiti mozak na jednak način na koji kaciga štiti glavu vozača.

Grahamova je lubanja daleko veća od ljudske te sadrži zone za apsorpciju energije. Time se postiže značajno usporavanje kretanja glave prilikom sudara što smanjuje sile koje djeluju na mozak.

2) Mozak

Projekt Graham: mozak

Mozak je jedan od najranjivijih dijelova našeg tijela i njegova struktura nema gotovo nikakvog načina za smanjivanje djelovanja vanjskih sila. Upravo stoga se mozak nalazi u cerebrospinalnoj tekućini unutar lubanje kako bi bio zaštićen od utjecaja prekomjernih sila, odnosno svakodnevnih trzaja i udaraca.

No, uslijed prometne nesreće javljaju se sile koje su kudikamo više od onih koje ljudski mozak može podnijeti. U slučaju sudara, pod utjecajem iznimnih sila, mozak udara u unutrašnju stijenku lubanje što dovodi do pucanja stotina neuronskih veza te time i oštećivanja same strukture mozga.

Grahamov mozak nije “čvršći” od ljudskoga jer to nije moguće. No, njegovom je mozgu osigurana bolja potpora. Naime, Grahamov je mozak velik poput ljudskoga, no zato se nalazi u daleko većoj lubanji koja sadrži znatno više cerebrospinalne tekućine i snažnije ligamente koji mu pružaju potporu. Upravo zahvaljujući ovakvoj lubanji, Grahamov je mozak bolje zaštićen od ljudskog, a posljedice udarca u stijenke lubanje su manje.

3) Lice

Projekt Graham: lice

Naša se lica sastoje od kompleksne “mješavine” kostiju, mišića i hrskavice. Ozljede lica jedne su od najčešćih posljedica prometne nesreće, a nastaju kao posljedica udarca u obruč upravljača, armaturnu ploču, vjetrobransko staklo ili uslijed rasprskavanja stakla. Ove ozljede kreću se u rasponu od manjih ogrebotina do opasnih laceracija (razderotina) i lomova. Mnogi ljudi stradali u prometnim nesrećama imaju frakturu nosne kosti, ali i posljedične povrede sinusa (koje mogu dovesti do njihove neprohodnosti) te oštećenja delikatnih dijelova lica koji se nalaze iza jagodične kosti.

Grahamovo je lice vrlo plosnato te ispod kože ima velike količine masnog tkiva kako bi što učinkovitije apsorbiralo energiju udarca. Njegov je nos također plosnat kako bi se smanjila mogućnost loma, a uši su zaštićene velikom lubanjom i širokim vratom. Svi dijelovi lica koji strše dodatno su zaštićeni slojevima masnog tkiva.

4) Vrat

Projekt Graham: vrat

Kao posljedica djelovanja sila, mnogi dijelovi tijela će se nastaviti kretati i nakon što se vozilo zaustavilo. Glava je jedan od tih dijelova upravo stoga što čovjekov vrat nije dovoljno snažan da zaustavi njezino kretanje. Uobičajeno, uslijed sudara će se glava prvo kretati prema naprijed, potom će se naglo zaustaviti te se iznenada početi kretati unazad. Svo to gibanje uzrokuje ogromna opterećenja vratne kralježnice.

Konkretnije, kretanje glave prema naprijed izazvat će hiperfleksijsku ozljedu (ozljeda nastala uslijed pretjeranog savijanja kralježnice), a kretanje unatrag hiperekstenziju vrata. Jednostavnije rečeno, vrat je u slučaju sudara izložen većim opterećennjima nego što njegova unutrašnja struktura može podnijeti. Najopasnija posljedica navedenog je prekid kralježnične moždine uslijed pretjeranog savijanja ili istezanja. To dovodi do vrlo ozbiljnih posljedica, poput paraplegije ili kvadriplegije.

Graham, odnosno njegovi tvorci, ovom je problemu doskočio u potpunosti eliminiravši vrat. Doduše, time se izgubilo na pokretljivosti, no ujedno je značajno povećana otpornost spram ozljeda. Također, jedan od najistaknutijih “elemenata” zaštite unutrašnjih organa, rebra, su u stražnje dijelu tijela podignuta kako bi se pružila dodatna potpora glavi te spriječilo, odn. umanjilo njezino pomicanje uslijed djelovanja sila koje nastaju tijekom sudara.

5) Toraks

Projekt Graham: toraks

Ljudsko je tijelo predviđeno za znatno manja opterećenja od onih koja nastaju tijekom prometne nesreće. Upravo stoga, putnici u vozilu prilikom sudara u pravilu (posebno ako nisu vezani sigurnosnim pojasom) bivaju ozlijeđeni. Pri tome su neki dijelovi ljudskog tijela sposobniji u apsorbiranju energije od drugih te time i mogu pružiti učinkovitiju zaštitu unutrašnjim organima. Jedan od tako visokoučinkovitih “sigurnosnih” dijelova ljudskog tijela je i toraks (prsni koš) koji štiti srce, pluća itd. od ozljeda apsorbirajući energiju udarca prvo svijanjem, a potom i frakturom.

Sigurnosni pojas s tri točke pričvršćenja upravo je tako konstruiran da u svom gornjem (kosom) dijelu iskoristi toraks kako bi energiju ravnomjerno rasporedio na rebra. Time se za zaštitu koriste najčvršći dijelovi ljudskog tijela – toraks i prsna kost.

Grahamov je prsni koš sastavljen od pojačanih rebara raspoređenih u bačvast oblik. Također, između rebara smještene su “vrećice” ispunjene zrakom ili masnim tkivom čime se prigodom sudara stvara učinak zračnog jastuka. Time se postiže postepenije ublažavanje sile udarca nego što bi to omogućio prsni koš koji se temelji isključivo na ojačanim rebrima.

6) Koža

Projekt Graham: koža

Jedan od organa koji najčešće stradaju kod motociklista nesumnjivo je koža. Kontakt s grubim asfaltom poguban je za kožu te ostavlja trajne, neugodne, potsjetnike na prometnu nesreću. Također, do ozljeda kože može doći i u automobilima, npr. uslijed rasprskavanja stakala. I, premda ozljede kože u pravilu nisu opasne po život, posjekotine i drugi oblici traume mogu izazvati oštećenja tkiva, živaca…

Graham ima deblju i grublju kožu kako bi bio bolje zaštićen od ogrebotina. To je najbolje vidljivo u području laktova i šaka, a s obzirom da su upravo to dijelovi tijela kojima se instinktivno štitimo npr. uslijed pada.

7) Koljena

Projekt Graham: koljena

Građa ljudskih koljena osigurava njihovo savijanje isključivo u jednom smjeru. Upravo stoga, prilikom naleta vozila na pješaka, koljena u pravilu stradaju prva te je njihova fraktura uobičajena posljedica ove vrste prometnih nesreća. Također, ovisno o načinu i sili udarca, ligamenti u koljenu se mogu istegnuti ili puknuti. Upravo stoga, a s obzirom da su kosti krute, zglobovi su jedino mjesto na kojem je moguće spriječiti ozljede ove vrste.

Grahamova su koljena tako posebno ojačana dodatnim ligamentima kako bi se omogućilo njihovo savijanje u više smjerova. Zahvaljujući tome, uslijed prometne nesreće koljena imaju veće izglede za zadržavanjem svoje strukture, zahvaljujući čemu su manje sklona ozljedama.

8) Noge i stopala

Projekt Graham: noge i stopala

U slučaju naleta na pješaka, postoji nevjerojatno mnogo čimbenika koji utječu na ozbiljnost ozljeda – veličina vozila, njegova brzina ili kut udarca tek su neki od njih. No, gotovo u pravilu, nalet na pješaka rezultira ozljedama nogu, gležnjeva i stopala. Tako nastale ozljede mogu imati dugoročne posljedice na mobilnost povrijeđene osobe i kvalitetu njezina života jer su upravo ta tri dijela ljudskog tijela temelj naše mobilnosti. A, koliko su noge osjetljive možda i najslikovitije demonstrira najmanje zaštićena kost u našem tijelu – tibija (goljenična kost) koju štiti tek tanki sloj kože.

Graham, za razliku od čovjeka, ima jedan zglob više u nogama koje završavaju stopalima nalikom na kopito. Takve “opružne noge” daleko su snažnije od ljudskih i omogućavaju Grahamu da učinkovitije odskoči u slučaju opasnosti. Uz to, vozač i putnici u automobilu su izloženi različitim mogućim oblicima ozljeda nogu i stopala. Pri tome, Grahamov dodatni zglob osigurava veću fleksibilnost donjeg dijela njegovih nogu čime se smanjuju sile koje prilikom prometne nesreće djeluju na tibiju.

I na kraju…

Naposljetku, možemo tek zaključiti kako je teško oteti se dojmu da evoluciju čovjeka u smjeru koji prikazuje Graham ne trebamo očekivati. Srećom. Ipak, dobro je potsjetiti se kako fizika djeluje u praksi jer je većina nas, barem jednom, svjedočila opravdanjima tipa “držat ću se”, ponuđenim od strane onih koji se i u drugom desetljeću 21. stoljeća ne vežu sigurnosnim pojasom.

A, zahvaljujući jednom od prvaka kada je sigurnost u pitanju, švedskom Volvu i njihovom animiranom lutku Cliveu, znamo da kada bi ste stajali te naprosto pustili da padnete na lice, bio bi to ekvivalent udarcu koji će čovjek pretrpjeti pri brzini od 7 km/h. A, ako se podignete tek malo više, recimo stanete li na kuhinjski stolac, dobivamo ekvivalent brzini od 15 km/h! I dalje ne vežete sigurnosni pojas?

– – –

Posjetite: Transport Accident Commission i Project Graham