263 1

• Podijeli:
• Facebook
• Stumbleupon
• Delicious

ispis

U jednom kutku 80. međunarodnog salona automobila u Ženevi, u tzv. Pavillon-u Vert (Zeleni paviljon) smjestio se maleni crveni automobil neobičnog izgleda. Ideja koja bi do prije nekoliko godina djelovala kao puka znanstvena fantastika, sada je postala stvarnost i Hrvati konačno imaju svog značajnog predstavnika na jednom velikom europskom salonu automobila. Iako je priča već mnogima dobro poznata, navest ćemo par bitnijih datuma: 1991. u Zagrebu je osnovana Tvrtka Dok-Ing koja četiri godine kasnije predstavlja svoj prvi robot, EOD.

Tijekom godina koje su slijedile Dok-Ing se etablirao kao jedan od vodećih svjetskih proizvođača stojeva za razminiranje, vatrogasnih robota i sl. A ove godine na ženevskom su salonu nastupili sa svojim, slobodni smo reći, "najvećim zalogajem". Riječ je, dakako, o konceptnom električnom automobilu nazvanom XD Concept.

Maleni, crveni XD svojim se izgledom i karakteristikama uklapa u ono što bismo očekivali od potpuno električnog automobila, a unutar njegovih 2,8 x 1,7 x 1,6 m nalazi se mnogo znanja, truda i tehnologije. XD Concept je trosjed s vozačkim mjestom smještenim u sredini vozila i dva suvozačka mjesta iza njega. Sposoban je ubrzati do 100 km/h za 7,7 s, pokreću ga dva ili četiri 40kW električna motora, a moguće će ga biti naručiti s prednjim, stražnjim ili pogonom na sva četiri kotača.

Uostalom, xdconcept.com nudi pregršt informacija o ovom pionirskom poduhvatu hrvatskog znanja i sposobnosti. Hoćemo li ga i kada, vidjeti na cestama te kolika bi mogla biti cijena XD Concepta, za sada nije objavljeno.

Gdje god da se okreneš, hibrid iskače iz paštete...

Za razliku od potpuno električnih automobila koji bi, riješi li se pitanje baterija (drugim riječima, moderniziraju li ih značajno preko trenutnih limita), gotovo svaki proizvođač danas (vjerojatno, s izuzetkom Mansory-a :-)) nudi neki od svojih automobila u hibridnoj izvedbi. Uz riječi hvale upućene onima koji su pripremili i potpuno električne automobile (Peugeot iOn, koji uz pomoć litij-ionskih baterija dostiže 130 km/h, bit će lansiran na tržištima krajem ove godine), o hibridima bismo doista mogli napisati tisuće redaka sumnjom zaokruženog teksta.

Teorijski gledano, hibridni pogon koji npr. podrazumijeva motor s unutrašnjim sagorijevanjem i električni motor te cijelu hrpu teških baterija, omogućava uštedu u potrošnji goriva, u usporedbi s jednakim automobilom uporedivih performansi. To je, barem "na papiru" svakako točno, no u praksi postajemo itekako sumnjičavi.

Ne odveć značajne uštede u potrošnji te jednako skromno smanjenje emisija štetnih plinova (koje su u slučaju osobnih automobila ionako nebitne govorimo li o problemima globalnog zagađenja, zatopljenja i sličnim bla...) postavljaju pitanje smislenosti ovakvih automobila. Tek nešto bolji rezultat moguće je postići kombinacijom dieselskog i električnog motora (pionir je opet grupacija PSA), no...

Što je lijepo, a što dosadno?

Sada kada smo zaključili da su električni automobili stvar možebitne budućnosti, a da su hibridi nešto u što ne vjerujemo previše, odmorimo se malo na izložbenim prostorima nekih posve drugih proizvođača. Tako je dobar dio ovogodišnjeg, jubilarnog međunarodnog salona automobila u Ženevi bio prepušten malim manufakturama i/ili proizvođačima luksuznih automobila. I na tu temu, doista bi se moglo reći mnogo toga.

Pogled nam kreće od tvrtke, ili bolje rečeno, tunerske kuće Mansory. Ovo je, vjerojatno, "najperverznija" radionica na svijetu, u kojoj sa serijskih automobila, ionako visokih performansi, skidaju gotovo sav metal i zamjenjuju ga karbonom. S motorima rade kojekakve vragolije, a sve zajedno katkada doista prelazi granice dobrog ukusa. Mislite li da kričavo plavi Rolls-Royce s pozlatama doista predstavlja stvar dobrog ukusa?

Pa ipak, ima i onih čiji su nam proizvodi daleko privlačniji. Porsche je tako predstavio uzbudljivi 918 Spyder Concept koji s kombiniranom snagom od 718 KS troši manje goriva od Priusa! Dali je to moguće s automobilom koji ubrzava od 0 do 100 km/h za 3,2 s i dostiže 320 km/h? Hm, ali to je hibrid??? Možda hibridi ipak nisu tako loši, barem kada ih "zapakiraju" u nešto uzbudljiviji celofan. No i bez opterećenja hibridnom tehnologijom, ovaj proizvođač nas uvijek ostavlja bez riječi čak i sa svojim prvim Plug-in hibridom. Ipak, prvi automobil prof. Ferdinanda Porschea imao je električni pogon.



Ponešto i za obične smrtnike

Ostavimo li divlje automobile i hibridnu tehnologiju po strani, put ženevskim salonom odvest će nas do kudikamo prihvatljivijih i "prizemljenijih" automobila kakve bismo u skoroj budućnosti možda i mogli voziti, a koji su i kudikamo bliže onome na što smo navikli. Za nas je zvijezda salona bila smještena u Hali 5, na izložbenom prostoru br. 5231. Poštujući svoja dizajnerska uvjerenja, talijanski je Alfa Romeo predstavio Giuliettu, nasljednika modela 147. Ovaj doista lijep automobila imao je svjetsku premijeru upravo ovdje, u Ženevi i s veseljem ga očekujemo na našim cestama.

Nekoliko stotina metara dalje, Audi je otkrio A1, svoj novi model u klasi malih automobila i najmanji ingolstadski auto trenutno. Iako će nekima naziv "A1" djelovati pretencioznim, Audi s njime sustavno prati svoju ustaljenu nomenklaturu. Ništa neočekivano. Napravljen na platformi PQ25 Grupe Volkswagen, Audi A1 svoju mehaniku dijeli s Ibizom četvrte, i Polom pete generacije. Još kada bi bio barem malo jeftiniji od onog što očekujemo od svakog novog Audija...

Uzbuđenjima nikad nema kraja, a donedavno gurana "pod tepih istoka", rumunjska Dacia grabi naprijed krupnim koracima. Model Duster na europska se tržišta uvodi dok čitate ovaj izvještaj, a u ponudi će biti uz pogon na sva četiri ili samo na prednje kotače. Riječ je o zanimljivom Crossoveru koji koristi obećavajuću nissanovu tehnologiju prijenosa i ima dimenzije od 4,31 x 1,82 m uz nekih 210 mm najmanje udaljenosti od podloge. Stoga, nemojte se začuditi ako Dacia u skoroj budućnosti postane novi miljenik off-road entuzijasta.

Uostalom, Alain Prost je pokazao što ovaj proizvođač može i zna, na "bojišnici" atraktivnog Trophée-a Andros. Prost je vozio sportsku izvedbu Dacije Duster i krenuo u osvajanje ledenih staza Trophée Andros-a u sezoni 2009.-2010. koja je startala u Val Thorensu 5. i 6. prosinca. Za upravljačem Dacije Duster, Alain Prost je osvojio drugo mjesto finalnog poretka nakon 7 vožnji. Još da se auto ne zove "prašinar" :-)



Spajanja i Joint Venture - više Joint nego Venture!

Svaki puta kada se upustimo u diskusiju o industriji, tržištu i sličnim temama, netko nas kritizira, prekori i tko zna što još. Ipak, neke nam stvari doista nisu jasne. Jedan od takvih poduhvata je i udruživanja Grupe Fiat s Chryslerom te pripadajućim podbrandovima ovog američkog proizvođača. Istina jest da ovakvi Merging projekti katkada uspiju, no nije li dovoljno da se prisjetimo ne tako davnog projekta propale suradnje zvane DaimlerChrysler? Napomene radi, Mercedes-Benz je tada bio itekako uspješnija, ili da tako kažemo, tvrtka na boljim granama nego li je to u posljednje vrijeme Grupa Fiat.

Kako god bilo, plod ove nove ljubavi bit će Chrysleri koji će, na nekim tržištima, nositi značku Lancije, dok će se u Americi Lancia prodavati pod njihovom značkom. U Detroitu je već u siječnju predstavljena Lancia Delta, pardon, Chrysler Delta s novom značkom i drugačijom, ružnom maskom hladnjaka. Grozno! Izgleda nam da je u cijeloj toj priči riječ "Joint" zapravo označavala nešto što su potpisnici previše konzumirali. No, pustimo skepsu na stranu. Možda jednoga dana objavimo test Dodgea Challengera ili Chargera. Hmmm, to nam izgleda malo vjerojatno...

S druge pak strane, imamo primjer Spyker Cars-a i Saab Automobile-a. Hoće li to uroditi sretnim brakom? Budućnost će pokazati vrijedi li doista Nulla Tenaci Invia Est Via.

Za kraj priče

I tako nas je Ženeva još jednom uvjerila da su pojmovi "kriza" i "recesija" ipak više vezani uz nesposobna tržišta, nekoć tranzicisjkih zemalja. Na Zapadu, mogli bismo reći, doista nema iznenađenja i premda su proizvođači prilikom izlaganja na velikim salonima već unatrag nekoliko godina donekle smanjili obujam luksuza, izgleda nam da automobilsku industriju očekuju sasvim solidna buduća vremena. Uostalom, na tržištima zapadne Europe broj registracija osobnih vozila u prošloj je godini pao za tek 1,6 posto (u Hrvatskoj - 49,1%). Stoga nas raduje nadolazeći pariški salon i luksuz blještavih automobila pomiješan s čudima tog impresivnog velegrada. Listopad će donijeti nova uzbuđenja.

Ukoliko krećete na put...

Međunarodni salon automobila u Ženevi 2010. svoja je vrata novinarima otvorio 2. i 3. ožujka, a za javnost je otvoren od 4. do 14. ožujka. Cijena ulaznice iznosi 14 CHF, a za grupne posjete (više od 20 osoba) 9 CHF. Radno vrijeme salona je od 10 - 20h radnim danom i 9 do 19h vikendom. Službene stranice međunarodnog salona automobila u Ženevi možete pronaći na adresi: www.salon-auto.ch

GALERIJA: 80. Salon automobila u Ženevi, 2010.

Napiši komentar