Kako testirati auto, a ne ispasti glup...

14. svibnja 2012.
piše: Hrvoje Gattin 
Kolumna - Kako testirati auto, a ne ispasti glup...
U beskonačnoj raspravi oko toga koji je automobil bolji, a posebno kada "na papiru" ta dva modela djeluju podjednako, nastala je svekolika i vrlo mudra novinarska disciplina nazvana Test. Bilo da preferirate navedeni izraz ili vam je draži termin Recenzija, automobili podvrgnuti isprobavanju od strane novinara specijaliziranih upravo za taj posao, u konačnici dobivaju ocjene koje su nerijetko vrlo, vrlo, različite. Dakako, ovisno o onome tko je sjedio za upravljačem.

U toj širokoj temi, jedno od najčešćih pitanja je ono vezano uz objektivnost autora testa (koristit ćemo "svoj" izraz - Test) pa se tako, nerijetko, neke potpisnike članaka počinje "razvlačiti i rastezati" kako prema pitanju objektivnosti tako i stručnosti, kao krajnje kritičke granice.

Istina jest da mišljenja o nekoj temi ima onoliko koliko ima i ljudi koji o njoj raspravljaju. Uostalom, uz uvjet da na hrpu stavite npr. deset osoba koje su testirale jedan te isti automobil, nerijetko ćete od svake od njih dobiti barem po jedan specifičan komentar kojeg se ostalih devet nije sjetilo.

Eh, sada, što je u tom cijelom kaosu zapravo objektivno? Osim konkretnih podataka, kako ih mi volimo nazivati "tehničkih", sve ostalo mogli bismo nazvati procjenom nastalom na temelju osobnog feelinga. Uostalom, to je sasigurno i dobro, jer kada bi svi novinari razmišljali identično, o nekom konkretnom automobilu iz naših medija vjerojatno nitko ništa nebi mogao naučiti (ili saznati, kako vam drago). Upravo tako i na našim stranicama, ovisno o autoru testa možete pronaći stavove više naklonjene praktičnosti, svakodnevnoj upotrebljivosti ili obiteljskoj namjeni, ili pak one rečenice u kojima se većina automobila ocjenjuje kroz prizmu performansi, potrošnje i ponašanja na cesti.

No, u našem odnosu s čitateljima, stvari postaju malo kompliciranije. Bez želje za posezanjem za onim ispranim izrekama tipa Svaki cigo svoga konja... i sličnim, činjenicom jest da će vlasnici pojedinih automobila kritiku na neki detalj (istog takvog) testiranog vozila katkada podnijeti s negodovanjem. No, ponavljam, upravo zato u svakom mediju postoji više autora, a uostalom i na našem tržištu postoji (pre)više automobilskih medija.

Komentare, stavove ili opise (ne znam koji bi termin bio primjereniji) te podatke koje navodimo u testovima možemo svrstati u tri temeljne kategorije:

- osobni doživljaj
- izmjerena vrijednost
- tehnički podatak

Vjerojatno je jasno da o ovoj posljednjoj temi ne treba trošiti previše riječi, premda se katkada i o tome povedu rasprave. Naime, nerijetko se u press-materijalima (koji, BTW, iz godine u godinu postaju sve šlampavije napravljeni i nude sve manje informacija) znaju pronaći donekle različiti podaci za istu vrijednost ili čak nelogičnosti poput one u nedavnom testu jednog automobila koji prema teh. podacima ima stražnje pune diskove većeg promjera od prednjih ventiliranih. No, tvornički tehnički podaci su "Zakon" koji mi, skromni novinari, nemamo mogućnosti izbjegavati (mogli bismo izbjegavati zakone da smo političari, no onda vi nebi imali o čemu čitati...).

Sljedeća bitna tema mogla bi biti ona koju nazivamo osobnim doživljajem. Sorry, no ako vam se nije dopala kritika na neki automobil o čijoj kupnji razmišljate ili ga već imate te smatrate da smo neopravdano nešto kritizirali ili neosnovano pohvalili, ponovno vas molimo da uzmete u obzir kako se radi o osobnom stavu autora članka koji je takvu procjenu donio na temelju svog, u pravilu duuugogodišnjeg iskustva. Ipak, testove automobila pišu ljudi s mnogo stotina tisuća kilometara iza sebe i mnogo stotina isprobanih vozila te im (neku) objektivnost doista treba priznati :-)

I na kraju, dolazimo do opskurne teme izmjerenih vrijednosti. Jasno je svakome da niti jedna redakcija u Hrvatskoj nema milijune Eura skupu opremu s kojom može mjeriti tisuće parametara nekog automobila, baš onako kako se to radi na tvorničkim test-stazama. Upravo stoga, u temu o izmjerenim vrijednostima na stranicama naših, hrvatskih medija pretežno spadaju potrošnja goriva te najveća brzina i tu dolazi točka. Dakako, ponekad netko objavi i kakvo mjerenje više ili podatak koji drugi ne mogu "izvući" iz automobila, no...

Jednom sam čuo komentar kako svi automobili testirani u nekom magazinu "troše kao šleperi". To je možda i malo previše karikiran stav, no činjenicom jest da brojke iz stvarne vožnje i one ponuđene u tvorničkim materijalima nerijetko dolaze iz dva poprilično oprečna svijeta. U tome su zanimljive dvije činjenice. Kao prvo, kako je napredovala računalna tehnologija, tako su i proizvođači automobila sve više proračuna počeli definirati ili kreirati upravo za radnim stolom, a ne više u stvarnoj vožnji (to vam, dakako, nikada niti jedan inženjer neće priznati). Uvjereni smo da je tijekom posljednja dva do tri desetljeća osjetan pad u realnosti podataka o potrošnji goriva, (između ostalog) upravo rezultat toga.

Također, unatrag nekih pet godina, otkako su cijene goriva počele divljati na globalnom planu i proizvođači automobila su počeli jednako tako divljati s nevjerojatnim, neostvarivim i sve samo ne realnim propisanim vrijednostima potrošnje goriva. Realnost, vjerujem, nikada nije bila dalje nego li je to danas kada svakim danom vozimo sve snažnije ali i sve teže automobile. Uzmemo li u obzir i čimbenik sve veće prometne gužve, napredak tehnike naprosto nije u stanju pratiti sve navedeno te kao konačni rezultat dobivamo potrošnju goriva koja je nerijetko drastično veća od tvornički propisane.

Uostalom, ako netko smatra da nama, ili bilo kome drugome, automobili troše kao šleperi, zašto u obzir ne uzme da jedini i isključivi cilj neke vožnje nije neprekidna briga o potrošnji goriva, već je osnovna zadaća automobila to da nas do cilja preveze udobno, sigurno i ponajprije - brzo. Testirati sportski automobil, npr, a pri tome ga voziti poput kakve "bakice", doista nema smisla. Uostalom, mi to niti ne činimo, premda znamo da bi tako izmjerene vrijednosti potrošnje stavile širok osmjeh na lica nekih zastupnika...

I na kraju, prisjetit ću se kako nam je neki dan jedan čitatelj prigovorio vezano uz objektivnost iznesenih podataka i naših mišljenja vezano uz iste. Kao što smo već napomenuli, tvornički tehnički podaci (koliko god katkada mogu djelovati nerealno ili blesavo) u pravilu predstavljaju osnovu koje smo primorani držati se. Uostalom, ako pretpostavimo da su svi podaci (svih proizvođača) u više-manje istoj mjeri nerealni ili prenapuhani, njihova izravna usporedba je opravdana, a jednako tako i stvaranje mišljenja temeljenog na istima.

Ipak, nešto bismo mogli dopuniti i s time se slažemo. Tako u našim testovima, pored potrošnje goriva i najveće brzine, možemo uvesti i mjerenje ubrzanja što bi (bez sumnje) bio zgodan način da vidimo kolika su odstupanja tvorničkih podataka i u tom dijelu priče. Time bismo se na elegantan način mogli riješiti nedavno pristiglih kritika :-), no svakako i ponuditi objektivniji uvid u performanse testiranog vozila te omogućiti samima sebi da automobile procjenjujemo pod jednim, barem malo drukčijim kutem.

A, što se tiče konkretnih brojki, prvi su rezultati u okvirima očekivanog. Drugim riječima, ono što proizvođač propisuje teško ćete dostići, premda razlike nisu niti približno tako velike kao u slučaju potrošnje goriva. Konkretnije, riječ je o desetinku do dvije više od vrijednosti navedenih u tehničkim podacima. Hoće li se ikada pojaviti rezultat bolji, ili osjetno bolji od propisanog, ostaje nam da vidimo. Ipak, kažu neki, Nikad ne reci....

No opet, pitam se što ćemo raditi kada dođe zimsko vrijeme i kada je cesta svih tjedan dana (koliko dobivamo automobile na test) mokra ili kada u gradu i oko njega nije moguće pronaći niti malo asfalta bez bljuzge i snijega ili kad vam usred ljeta netko na test da automobil sa zimskim gumama? Hm... Možda bismo trebali uvesti katogoriju tipa "zimsko ubrzanje" i "ljetno ubrzanje" ili taj izmjereni podatak ponoviti za svaka 2 celzijeva stupnja razlike?

Naravno, negdje ćemo trebati povući granicu, jednako kao što o nekakvim drugim mjerenjima tipa bočnih ubrzanja i tome sličnih "igrarija" dostupnih na današnjim smartphoneovima, mislim da ipak ne treba raspravljati.

Uzmemo li u obzir da se mjerenja ubrzanja u pravilu izvode s punim spremnikom goriva i praznim vozilom, jasnim jest da će najbolje vrijednosti uvijek imati onaj najmršaviji novinar. Koji je to u slučaju naše redakcije, neću vam odati.

Powered by AdminMax v6 © 2005-2018 by Internet Softver Design by WEB Marketing